Vjesnik: 28. 11. 2001.
Del Ponte: Vojska SRJ čuva Mladića, Gotovini omogućen b
ijegGlavna tužiteljica izvijestila Vijeće sigurnosti da je s Hrvatskom na nekim područjima postignut napredak u suradnji, a da je na nekima »vrlo spor«, posebno u vezi s davanjem dokumenata/ Savezne vlasti u Beogradu optužila zbog opstrukcije, a pohvalila
SrbijuDEN HAAG/NEW YORK , 27. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice) - Hrvatska (ipak) ne surađuje u potpunosti s Haagom, ustvrdila je u utorak u godišnjem izvješću Vijeću sigurnosti UN-a glavna tužiteljica Haaškog Carla del Ponte. Ona konstatira kako još nije postignuta puna suradnje država sa sudom, počevši od primjera Hrvatske: »Lani sam mogla izvijestiti o unapređivanju situacije s Hrvatskom, no puna suradnja tek predstoji. Trenutno ponavljam da smo u nekim područjima dostigli napredak skupa s hrvatskom
Vladom, no još ima dijelova gdje je napredak veoma spor (pogotovu s davanjem dokumenata)... Izrazila sam Zagrebu svoje razočaranje radi nehapšenja generala Gotovine i uvjerili su me da Vlada ostaje pri obećanju da će ga uhititi i proslijediti Haagu. Dakako, ispostavilo se da je Gotovini dopušteno izbjeći hapšenje«.Glavna tužiteljica »stoga želi pažnji Vijeća podastrijeti ovu nezadovoljavajuću situaciju.«
»Također pozivam Hrvatsku da riješi postojeće prepreke i čvrsto ostane na putu pune suradnje«, kaže glavna haaška tužiteljica u izvješću Vijeću sigurnosti.
Tužiteljica je prilično vremena posvetila baš temi nesuradnje. Glavnina je prigovora, prema očekivanju, upućena Beogradu, uz mješovite ocjene - pohvale za izručenje Miloševića i transfer dokumenata, kritike radi blokade na saveznom nivou i »informacije dane sa žaljenjem« da je Ratko Mladić još uvijek na slobodi, jednako kao i vukovarska trojka jer ih »vojska nastavlja štititi uz odobrenje saveznih vlasti«.
Nastavak elaboriranja teme suradnje zanimljiv je, jer upućuje na buduće poteze Tužiteljstva - gdje se tužiteljica i dalje kreće uskom zonom između pravde, njenog provođenja i, naravno, politike i političkih interesa. »Jedan se argument prečesto ističe u Beogradu i Banjaluci i - u daleko manjoj mjeri - u Zagrebu, a to je da suradnja s Tribunalom prijeti političkoj stabilnosti zemlje. To je teza koja se ne bi smjela uzimati zdravo za gotovo, bez provjere«, ističe Del Ponte, te navodi da su i vlasti u Sarajevu isticale političke poteškoće, ali ih »nisu upotrijebile kao ispriku za nesuradnju«.
Od važnijih naglasaka iz diiela govora posvećenim radu suda valja spomenuti i obavijest tužiteljice da se Tribunal »strateški priprema« za budućnost. Originalnoj listi sa 36 istraga dodane su još četiri za Kosovo i Makedoniju, što znači da danas postoji 40 različitih dosjea.
Četiri od njih uspješno su kompletirana a još četiri uključena u postojeće slučajeve, šest je istraga prekinuto i daljnjih deset identificirano kao »potencijalno odgovarajući« za suđenje na nacionalnom nivou, te su kao takvi suspendirani što se daljnih napora Tribunalovih istražitelja tiče. Preostalih 16 slučajeva u fazi »aktivne istrage« obrađuju se prema ranije utvršenim prioritetima.
Svi zajedno pokrivaju 108 »potencijalnih optuženika« obećavajući »otprilike« 34 nove optužnice, od kojih se »oko polovica može proslijediti nacionalnim sudovima«. Cilj Tužiteljstva je kompletirati sve ove istrage do 2004. godine. »Zanimljiva mogućnost« Tribunalove »izlazne strategije« s područja bivše Jugoslavije jes
t baš prosljeđivanje Tribunalovih slučajeva nacionalnim pravnim sustavima. Rješenje je možda u ideji da se u Sarajevu - za BiH je i onako vezano najviše slučajeva - formira specijalni sud »s komponentama međunarodnog« ili da se, po drugoj varijanti, postojeći državni sud razvije na način da provodi svoj »poseban zadatak«, dakle da se bavi slučajevima koje mu je transferirao haaški Tribunal za ratne zločine. Ideja je u razmatranju - ali se za sada vezuje samo uz BiH.Lada Stipić – Niseteo