Mato Arlović, predsjednik Ustavnog odbora, rekao nam je da u vladajućoj koaliciji i drugim strankama te u javnosti postoji stav da broj zastupnika treba smanjiti. Za Hrvatsku bi bilo primjereno da u Saboru sjedi oko 120 zastupnika te između pet i devet zastupnika nacionalnih manjina. Zadržala bi se izborna stopa od pet posto, kaže Arlović, ali je još otvoreno pitanje broja izbornih jedinica. U petorki se svi slažu da je sadašnjih 11 izbornih jedinica previše. Vrlo je vjerojatno da će zemlja biti podijeljena u izborne okruge koji bi slijedili otprilike povijesne regije, što znači da bi moglo biti između pet i sedam izbornih jedinica. No, ne treba isključiti ni mogućnost da cijela zemlja bude jedna izborna jedinica, iako je to, prema Arlovićevu mišljenju, manje vjerojatno. Tim bi modelom, naime, manje i regionalne stranke samo čudom mogle na nacionalnoj razini dobiti dovoljno glasova za ulazak u Sabor. Čak i jaki IDS u toj varijanti ne bi mogao mirno čekati izbore. Zasad se još ne zna hoće li se ozbiljno razmatrati mogućnost zabrane predizbornih koalicija i uvesti pravilo da se koalicije sastavljaju tek poslije izbora.

Ideja o uvođenju tzv. otvorenih izbornih lista - modelu primijenjenom u Njemačkoj - ima sve više poklonika u političkim i stručnim krugovima. Njemački birači, naime, jedan glas daju stranki, a drugi određenom broju kandidata s liste. Na kraju stranke u parlament šalju one kandidate koji su dobili najviše glasova.

Građani s dvojim državljanstvom mogli bi na izborima sudjelovati samo ako imaju prebivalište u Hrvatskoj i ako u njoj borave najmanje godinu dana prije izbora. Građani na radu u inozemstvu i dalje bi mogli glasovati u veleposlanstvima i konzulatima. Politička rasprava o modelu koji će se naći u radnom materijalu u strankama koalicije počet će nakon Nove godine, a cilj je da novi Izborni zakon bude donesen prije proračuna za 2003. godinu. Iako Arlović ne može reći da će to biti i izborna godina, iz iznesenih rokova može se zaključiti da izbori vrlo lako mogu biti prije kraja 2003. godine.