ZAGREB, 27. studenoga - Međunarodni monetarni fond ponovno je iznio prijedlog, ovoga puta čini se uz mnogo veću potporu, o razvijanju međunarodnoga sustava koji bi omogućio pokretanje stečajnog postupka zemljama čiji su dugovi postali preveliki. Zamjenica upravnog direktora MMF-a Anne Krueger rekla je da bi takav plan ispunio »ogromnu rupu« u svjetskom financijskom sustavu koji u ovom trenutku ne nudi zemljama u krizi nikakav službeni mehanizam stečajne zaštite kakav uživaju kompanije u mnogim državama.

Međutim, kako Washington sada pokušava iznaći način na koji bi smanjio trošak MMF-ovih bailouta, ideja je ponovno pokrenuta. »U ovom je trenutku previše zemalja s nepremostivim dužničkim problemima koje predugo odgađaju njihovo rješavanje, namećući tako nepotrebne gospodarske troškove same sebi, ali i međunarodnoj zajednici koja potom mora sređivati stvari«, rekla je Krueger.

Međutim, provođenje plana, o kojem će MMF-ov upravni odbor raspravljati u prosincu, moglo bi potrajati godinama tako da neće biti od koristi primjerice Argentini kojoj bi se uskoro mogla dogoditi najveća ikad zabilježena dužnička kriza. Da sustav već postoji, upozorila je Krueger, Argentina je mogla zatražiti stečaj još u ožujku, te bi se tako izbjegla situacija u kojoj mogućnost kraha te južnoameričke zemlje potresa i tržišta u čitavom svijetu.

Stečajni sustav temeljio bi se na četiri glavna načela. Prvo, vjerovnici ne bi smjeli prekidati pregovore pribjegavanjem odlukama domaćih sudova, kao što je 1997. učinio jedan od vjerovnika Perua. Osim toga, zemlje-dužnici ne bi smjele davati prednost nekim vjerovnicima, za što će biti potrebne i određene garancije. Primjerice, dugovi zemalja dužnika bili bi zamrznuti na samo nekoliko mjeseci, a za produženje tog razdoblja bit će potrebno odobrenje MMF-a.

Svi dodatni zajmovi MMF-a bili bi ograničeni na pomoć za ponovno popunjavanje stranih rezervi te za plaćanje osnovnih usluga i uvoza bez ikakve dodatne pomoći dužnicima kod otplate dugova.