ZAGREB/HAAG - Ocijenivši kako se suđenje Mirku Norcu na Županijskome sudu u Rijeci odvija očito sporo, tužiteljstvo Haškog suda jučer je relativiziralo zahtjev hrvatskoga veleposlanika pri UN-u Ivana Šimonovića, koji je u ponedjeljak pred Općom skupštinom UN-a predložio da Hrvatska od Haškoga suda preuzme dio suđenja za ratne zločine. “Suđenje Mirku Norcu, koje je Haaški sud prepustio hrvatskome pravosuđu, očito je sporo”, ocijenila je jučer za naš list glasnogovornica tužiteljstva Florence Hartmann, dodajući ipak kako je Haag uvijek ohrabrivao nacionalne sudove da sude za ratne zločine”.

“Suđenja na nacionalnim sudovima trebala bi teći kao u Haagu”, ustvrdila je ona dodajući kako je “umjesto izjava bolje konkretno dokazati da su sudovi u stanju preuzeti odgovornost”. Ipak, na temelju dosadašnjega iskustva sa suđenjem Norcu Haški sud nije zaključilo da je hrvatsko pravosuđe nesposobno samo procesuirati zločine. “To je prerano reći”, kazala je Hartmann.

Ministarstvo vanjskih poslova jučer je za naš list ustvrdilo da Šimonović nije iznio novu inicijativu, nego ponovio i osnažio poznati stav Vlade. “Procjenjuje se da hrvatsko pravosuđe, bez obzira na preopterećenost ili sporost, može preuzeti taj dio posla”, odgovorila je na upit našega lista savjetnica ministra vanjskih poslova za medije i odnose s javnošću Miona Sevčik. Ugledni oporbeni političar, koji je molio za anonimnost, ocijenio je da Vlada može biti samouvjerena, jer su u zadnje vrijeme pokrenuti ili obnovljeni procesi za splitsku Loru, Gospić, Pakračku poljanu... “Ne može biti pitanje ima li Hrvatska snage riješiti te slučajeve - ona to mora moći, jer se u suprotnom može oprostiti s EU-om”.

Upozorava na podatak da je Šimonović istupio baš na dan, kad je Carla del Ponte pred Vijećem sigurnosti govorila o Hrvatskoj. “Šimonović je time želio ojačati hrvatsku poziciju”, ocjenjuje naš sugovornik. Vrhovni sud i Ministarstvo pravosuđa nisu bili spremni ad hoc komentirati Šimonovićev prijedlog. “Sve što se imalo reći, rečeno je odavno”, kažu nam u te dvije institucije, podsjećajući: hrvatsko pravosuđe ima suce sposobne za suđenja, a zakonodavstvo poznaje institut ratnoga zločina. Uostalom, nekoliko suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj upravo traju. U jučerašnjoj izjavi za naš list Ivo Josipović podsjetio je kako je Haški sud utemeljen na načelu prioriteta, što znači da nadležnost Haaga isključuje nadležnost nacionalnih sudova, ali Haag može u svakom trenutku preuzeti postupak započet pred domaćim sudom. Učinjeno je to, podsjeća Josipović, zbog nepovjerenja prema nacionalnim sudovima koje se smatralo nesposobnim da pravedno i pošteno presude.

- U prilog mogućnosti da dio postupka vode nacionalni sudovi ističem pravnu i moralnu dimenziju problema. Korektno proveden postupak pred nacionalnim sudom ne samo da legitimira Hrvatsku kao pravnu, sposobnu slijediti načela vladavine prava već šalje i snažnu moralnu poruku svojim državljanima. Smisao te poruke je da država ne odobrava zločin, osuđuje ga, a ta osuda nije vanjska, strana, nepravedna i nametnuta, već je rezultat nemirenja sa zločinom, zaključuje dr. Ivo Josipović.