U Haagu je, podsjetimo, nedavno objavljeno da se načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Nebojša Pavković i general policije, inače načelnik Javne sigurnosti MUP-a Srbije, Sreten Lukić kao i još šestorica visokih oficira vojske i policije nalaze pod istragom suda. Da je kosovska optužnica protiv Sloboana Miloševića podignuta ove godine, kako je objašnjeo iz Haškog tužilaštva, to bi značilo da bi oni u njoj bili navedeni kao sudionici u zajedničkom zločinačkom pothvatu. Pavković i Lukić time su dobili jednak status koji, za sada u Međunarodnom kaznenom sudu za prostore bivše SFRJ, imaju nekadašnji dužnosnici Borisav Jović, Veljko Kadijević, Vojislav Šešelj, Blagoje Adžić i ostali koji se spominju u optužnicama za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Istodobno, optužnica protiv još aktualnog predsjednika Srbije Milana Milutinovića već je podignuta a beogradski mediji, unatoč protivljenju ovdašnjih vlasti, uveliko objavljuju nove popise onih koji bi se uskoro mogli naći na haškoj optuženičkoj klupi. Kada se tome doda da u vladajućem DOS-u ima još lidera koji po nekim najavama “ne mogu mirno spavati” zbog “pozivnica” iz Haaga, poput bivšeg generala JNA Momčila Perišića, te da je u biografiji sadašnjeg ministra srbijanske policije Dušana Mihajlovića ostalo zapisano da je njegova stranka Nova demokratija bila koalicijski partner Miloševićevom SPS-u u vrijeme rata u Bosni, jasno je zbog čega u pogledu suradnje s Haagom ovdje vlada sveopća konfuzija.

Generali Pavković i Lukić odbili su komentirati svoj status osumnjičenih a predsjednik SRJ Vojislav Koštunica već je, prilikom posjeta Velikoj Britaniji, izjavio da takvi potezi iz Haaga “neće pridonijeti tekućoj stabilizaciji u zemlji” te da je suradnja s ICTY-jem, iako nužna, “ipak predimenzionirani problem”. Koštunica tu suradnju uvjetuje tvrdim zalaganjem za donošenje Zakona o suradnji s Haškim sudom a svjestan da je to nemoguće učiniti u saveznom parlamentu zbog protivljenja crnogorskog koalicijskog partnera, “vruć krumpir” prebacuje srbijanskoj vladi i republičkoj skupštini prijedlogom njegove stranke (DS) da se spomenuti zakon prihvati na razini Srbije. Nacrt tog zakona ovih dana bit će, navodno, predočen zastupnicima Narodne skupštine Srbije a kakva će biti njegova sudbina, s obzirom na “političko loptanje”, još nije izvjesno. Kada će se, dakle, zakonski regulirati odnosi SRJ s Haagom pod upitnikom je i zbog toga što jedan dio čelništva DOS-a, među njima i srbijanski ministar pravde Vladan Batić, traži da Skupština SRJ prenese takvu nadležnost na republičku jerje prema Ustavu samo federalna država međunarodni subjekt. Takvo prenošenje nadležnosti, ocjenjuje Batić, istovremeno bi, međutim, značilo priznanje da je u pitanju - atrofija savezne države na čijem je čelu Vojislav Koštunica.