Slobodna Dalmacija: 30. 11. 2001.

SUPROTSTAVLJENE POZICIJE DVOJICE NAJPOZNATIJIH PRITVORENIKA RIJEČKOGA ZATVORA

"Raskorak" Norca i Oreškovića

Piše: Toni PAŠTAR

Drugi, treći, četvrti put... odgođen je pred Županijskim sudom u Rijeci početak suđenja generalu Mirku Norcu i ostalima iz Gospićke skupine. Pravnim začkoljicama branitelj Tihomira Oreškovića, uz svesrdnu potporu svoga branjenika, pokušava "isprovocirati" Haaški sud i uvjeriti ga da je hrvatsko pravosudje nesposobno, kako bi Haag preuzeo proces i suđenje iz Rijeke preselio u svoju sudnicu. Takvo ponašanje Oreškovića ima smisla. Svaki okrivljenik pred sudom se ima pravo braniti svim dopuštenim sredstvima za koja misli da bi mu mogla biti od koristi. Može i lagati, stvarati najrazličitije konstrukcije, obmanjivati... Orešković je u Gospiću 1991. godine bio samo tajnik Kriznog štaba, civilna osoba, nije bio u vojnom zapovijednom lancu pa mu kao takvom, uvjeren je, u Haagu ne bi izostala oslobađajuća presuda. Bez obzira na njegovu stvarnu gospićku ulogu.

U tom kontekstu valja gledati i posljednje Oreškovićeve tvrdnje da ga je u ćeliji posjetio Mirko Norac i predlagao mu da se brane priznanjem i pokajništvom za djela koja im se stavljaju na teret iz čega bi proizišle minimalne kazne i brzo pomilovanje.

"S Oreškovićem se nikada nisam sastao u prostorijama zatvora i s indignacijom odbacujem optužbe koje mi pokušava imputirati, a koje za cilj imaju diskreditirati me kao čovjeka i generala u hrvatskoj javnosti", odgovorio je na Oreškovićeve tvrdnje Mirko Norac, dodajući da ne prihvaća koncept Oreškovićeve obrane "po kojem bih kao nalogodavce trebao optužiti politički vrh i druge ljude te priznati djelo koje nisam počinio". U svom odgovoru Norac na kraju poziva Oreškovića da prestane opstruirati proces "pa će se vidjeti tko ima dostojanstvo, čast i kodeks čovjeka".

Ničim ne dovodeći u pitanje utemeljenost optužbe protiv Norca, Oreškovića i ostalih, niti svu monstruoznost počinjenih ratnih zločina nad civilima u Gospiću 1991. godine, jer je to jedino sud mjerodavan utvrditi, moraju se ipak zapaziti goleme razlike izmedju dvojice najpoznatijih pritvorenika riječkog zatvora.

Iz njihovih dosadašnjih postupaka svatko može iščitati da Orešković bez ikakvih skrupula okrivljuje sve radi spašavanja svoje kože. Pritom ne preza optužiti i omalovažiti ne samo pojedince, od Norca do predsjednika Mesića, nego i cijeli pravosudni sustav. I nije, izgleda, daleko od svoga cilja. Florence Hartmann, glasnogovornica Haaškog suda, poslije najnovije odgode, izrazila je nezadovoljstvo sporošću riječkog procesa. Podsjeća da je Haag vodio istragu i u ovom slučaju, ali je postupak prepustio hrvatskom pravosuđu. Hartmannova ističe da će Haag i dalje pratiti tijek postupka i zaključuje da je prerano govoriti hoće li ili neće slučaj preuzeti.

Za razliku od Oreškovića, Mirko Norac strpljivo čeka početak normalnog odvijanja postupka pred sudom u Rijeci. To proizlazi iz svih njegovih dosadašnjih izjava.

On je protiv odlaska u Haag, ali otkako je u pritvoru, uporno ponavlja da se ne boji izići pred hrvatski sud i dokazati, kako kaže, da inkriminacije koje mu se stavljaju na teret nije nikada zapovjedio niti počinio. U vrijeme ovogodišnjih alkarskih zbivanja oko pokroviteljstva predsjednika Mesića, Norac je iz zatvora višekratno poručivao da se moraju poštovati institucije sustava hrvatske države. Bez obzira na to kako će sud utvrditi odgovornost za dogadjaje u Gospiću 1991. godine, takvi stavovi generala Norca mnogima, očito, ne odgovaraju. Ne samo Oreškoviću nego i onima koji su najglasnije "branili" Mirka Norca, a u međuvremenu su ga zaboravili, te bi ga rado uputili u Haag ponovno ga iskorištavajući kao sredstvo.