Vjesnik: 30. 11. 2001.

Šeks: Dio medija i javnosti koristi Pašalića kao kviska, dajući mu značenje koje nema

Minimalna je vjerojatnost parlamentarne krize zbog koje bi se raspisali prijevremeni izbori / Pašalića se vješto servira kao oporbenog lidera unutar HDZ-a. To je želja za stvaranjem razdora u stranci. Pašalić istupa s različitim idejama i stvara dojam kao da je on jedan od pokretača u HDZ-u, kaže Šeks

ZAGREB, 29. studenoga - Istupi oporbenih političara u Hrvatskoj i nesloga vladajućih koalicijskih partnera naveli su pojedine međunarodne analitičare na zaključak da je u Hrvatskoj moguća ozbiljna kriza vlasti. Sukobi u HDZ-u, najjačoj oporbenoj stranci, i nagađanja o mogućem združivanju oporbe sa HSLS-om idu tome u prilog.

Gospodarski problemi i nagovještaji dublje socijalne krize na polovici mandata Vlade premijera Ivice Račana otvaraju brojna pitanja. Prije svega je li Vladin program ostvariv do kraja mandatnog razdoblja i hoće li Vlada doživjeti redovne parlamentarne izbore. O mogućnosti izglasavanja nepovjerenja Vladi u Hrvatskom saboru i potencijalnim pregrupiranjima u parlamentu razgovarali smo s Vladimirom Šeksom, predsjednikom Kluba zastupnika HDZ-a.

• Postoji li mogućnost povezivanja desnih stranaka s dijelom stranaka vladajuće koalicije za izglasavanje nepovjerenja Vladi?

- Minimalna je vjerojatnost parlamentarne krize zbog koje bi se raspisali prijevremeni izbori. Nikakva previranja, a osobito izbor Dražena Budiše za predsjednika HSLS-a, neće HSLS dovesti do toga da se potrebni dio zastupnika HSLS-a, pa ni sam Dražen Budiša, priklone zastupnicima oporbenih stranaka i tako stvore kritičnu masu od 76 zastupnika koji bi izglasali nepovjerenje Vladi.

Čak i kad bi Budiša izašao iz koalicije, vladajuća koalicija ima dovoljan broj mandata.

Nerealno je očekivati permanentni generalni štrajk koji bi istaknuo zahtjev za raspisivanje prijevremenih izbora.

• Međunarodni analitičari upozoravaju da bi upravo HSLS, nakon mogućeg ponovnog izbora Dražena Budiše za predsjednika, mogao biti kritični trenutak za vladavinu sadašnje koalicije.

- Ne, čak i pod pretpostavkom da se petero ili šestero zastupnika iz Dalmacije, Rijeke, opredijeli za glasovanje o nepovjerenju Vladi, prvo bi morali stvoriti politički dogovor s oporbenim strankama, poglavito sa HDZ-om, HKDU-om i DC-om. I opet bi trebali 76 zastupnika.

Ni jedna od skupina u HSLS-u nije spremna za prijevremene izbore. Povezuje ih generalna procjena da je prepoznatljivost, vjerodostojnost i politički rejting HSLS-a u neprekidnom padu. Zato nitko ne želi riskirati da se to potvrdi na prijevremenim izborima. Upitno je bi li HSLS prešao izborni prag.

• Vi očito ne vjerujete u učinkovitost prosvjednih okupljanja raznih udruga koje javnosti nastoje sugerirati zahtjev za promjenu vlasti u državi?

- Ne da ne vjerujem, nego se vladajuća koalicija na to ne obazire. Zacijelo će još biti prosvjednih skupova i traženja ostavke Vlade, ali to neće proizvesti potrebnu kritičnu masu.

• Najjaču stranku desnice, HDZ, obilježava permanentan sukob jakih osoba. Ne nudi li to zaključak da se HDZ ne može pojaviti kao homogenizirajući politički čimbenik za okupljanje desnice?

- Nije vam točna ni ocjena niti procjena da se u HDZ-u radi o političkom sukobu nekih jakih osoba. Pretpostavljam da aludirate na pritiske Ivića Pašalića protiv predsjednika stranke Ive Sanadera.

Ivića Pašalića dio medija i političke javnosti koristi kao kviska, dajući mu značenje koje on objektivno nema. Vješto ga se servira kao oporbenog lidera unutar HDZ-a. To je želja za stvaranjem razdora u stranci.

Pašalić istupa s različitim idejama i stvara dojam kao je on jedan od pokretača u HDZ-u. Poput ideje o Hrvatskom bloku koji bi obuhvaćao HDZ i sve druge stranke, osim stranaka petorice ili šestorice.

Ni ja osobno, niti vodstvo HDZ-a to ne prihvaćamo. Inzistiranje na tome da HDZ bude stožer okupljanja svih središnjih i desnih stranaka pod jedan kišobran, pod naznakom Hrvatskog bloka, dok bi s druge strane ostale stranke šestorice, znači produbljivanje rascjepa u hrvatskom nacionalnom korpusu. To bi značilo da su protuhrvatske sada vladajuće stranke, kao i građani koju su im dali povjerenje na izborima. Zato taj koncept nema verifikaciju stranke, ni Središnjeg odbora, niti stranačkog sabora. Konačno, tamo gdje se HDZ na lokalnim izborima pojavio sa strankama tog bloka »utopio se« i postao neprepoznatljiv, a tamo gdje je išao sam imao je izvrsne rezultate.

• Sadašnjem HDZ-u suprotstavljen je i HIP. Zar to nije potvrda nestabilnosti u stranci?

- U strukturi idejnih autora i stratega HIP-a postojale su ipak stanovite, ali bitne razlike. Pečat njegovu osnivanju nisu dali samo Tuđman, Domazet, Hebrang, Ivanković; ima tu još njih u sjeni, poput Aralice. Startali su s procjenom da je HDZ na izdisaju, da je bez budućnosti i odlučili su na osebujan način preuzeti HDZ. Željeli su da velik dio članstva prijeđe u HIP, zadržavajući članstvo u HDZ-u. Projektirali su zabunu i zabludu da je HIP izvanstranačka udruga na temeljnim odrednicama HDZ-a. Pokušali su da se cijeli ogranci HDZ-a i dio zastupnika preliju u HIP. Arhitekti HIP-a su željeli »izvući zdravu supstancu« jer je HDZ ozloglašen, kriminaliziran, misleći se riješiti negativne percepcije u javnosti.

Tako bi pokazali da ljudi poput Hebranga nemaju ništa s negativnom percepcijom HDZ-a, iako je do jeseni 1998. upravo on bio jedan od ključnih ljudi u HDZ-u. On se želi riješiti negativnog balasta HDZ-a i u javnosti o sebi stvarati sliku kako nema ništa s bilo čime što se može negativno vezati sa HDZ-om. Dakle, on bi tako bio čovjek čistih ruku, uzorna moralna vertikala koja u svojoj političkoj i ljudskoj prtljazi ne nosi ni miligram odgovornosti.

Hebrang traži ovlasti vrhovnog kirurga koji će određivati koji će od zastupnika ostati zastupnik, a tko će njegovom političkom voljom morati napustiti Hrvatski sabor. On bi trebao biti kirurg koji bi dijalizirao HDZ i vrh HDZ-a. A tko je u najtežoj krizi u prvih pet mjeseci prošle godine, kad su te različite silnice u HDZ-u prijetile da stranka eksplodira, kao i nakon toga, do današnjih dana, uspio konsolidirati HDZ? To je njegovo sadašnje vodstvo. HDZ je vratio unutarstranačko povjerenje i povjerenje građana, što potvrđuju izbori i objektivna istraživanja javnog mišljenja.

HDZ u Prokrustovoj postelji

• Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić najavio je raspravu i prihvaćanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU tijekom ovog zasjedanja. Kakav će biti stav HDZ-a? O tome ovisi vaš nacionalni, ali i međunarodni ugled.

- To je jedan od najtežih i najdelikatnijih političkih izazova za HDZ. Sada smo u Prokrustovoj postelji - zalažemo se za što brže integriranje Hrvatske u europske integracije, a s druge strane pravila igre određuje EU prema načelu »uzmi ili ostavi«. Kako otkloniti ratifikaciju, a da HDZ u zapadnom političkom mnijenju ne bude obilježen kao stranka koja teži izolacionizmu?

Ugovor između Europske unije i Hrvatske ne označava Hrvatsku ni kao potencijalnog kandidata za člana. Tu su i dodatni uvjeti kojima će se vrednovati spremnost Hrvatske za ulazak u EU. Engleski original i prijevod na hrvatski jezik su različiti. Hrvatski prijevod govori o potrebi da bilateralni ugovori dobiju i institucionalni okvir, a engleska verzija govori o nužnosti institucionalnog okvira u bilateralnim ugovorima među zemljama zapadnog Balkana.

Morat ćemo pronaći zaštitni mehanizam koji neće dovesti u pitanje Sporazum, ali će istodobno onemogućiti da Hrvatska bude samo puki dio stabilizacije zapadnog Balkana, ugovor kojim se od Hrvatske traži samo da bude lokomotiva koja će bitno utjecati na stabiliziranje zapadnog Balkana, a ne ugovor o pridruživanju EU.

Odvagnut ćemo što znači biti protiv ili biti suzdržan, iako će ugovor biti ratificiran većinom koju ima vladajuća koalicija.

Željko Hodonj