Vjesnik: 01. 12. 2001.
Topić: U interesu je hrvatske države opstanak Hrvata u BiH
Paradoksalna je tvrdnja da Hrvati ne mogu živjeti tamo, gdje nema hrvatske vlasti / Stanje u BiH je teško za sve, ali hrvatska vlast bi trebala raditi na uspostavi institucija, jer nama Hrvatima, kao najmalobrojnijem narodu, posebno su važne institucije, kaže predsjednik »Napretka« dr. Franjo Topić
ZAGREB, 30. studenoga - Dr. Franjo Topić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva »Napredak«, boravio je od 9. do 26. studenog u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, gdje je održao više predavanja o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini. Između ostalog, dr. Topić se u New Yorku susreo s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem i ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom, u Hamiltonu je osnovao prvu »Napretkovu« podružnicu u Kanadi, a u Washingtonu je sudjelovao na okruglom stolu »Bosna i Hercegovina u nastajanju«. Sudionici tog skupa bili su i Jacques P. Klein, voditelj Misije UN-a u BiH i Ivan Šimonović, hrvatski veleposlanik pri UN-u. To je bio povod našem razgovoru u zagrebačkoj središnjici »Napretka«.
• Koji su bili glavni naglasci okruglog stola o BiH?
- Jacques P. Klein je, s obzirom na njegovu poziciju i iskustvo u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, priznao da Daytonski sporazum nije savršen. Prikazao je stanje u BiH, naglasivši da bi se trebale jačati institucije države, posebno istaknuvši važnost zajedničke vojske. Hrvatski veleposlanik Šimonović je upozorio da Hrvatska ne bi željela ići ni u kakve političke, balkanske asocijacije, što je izazvalo raspravu. Norman Cigar, kao stručnjak koji radi za Haaški sud, apostrofirao je važnost toga da se što prije uhite ratni zločinci Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
• Nedavno je kardinal Vinko Puljić rekao da je bivša hrvatska vlast svojim potpisom Daytonskog sporazuma »zabetonirala« položaj Hrvata u BiH. Kako ocjenjujete djelovanje sadašnje hrvatske vlasti u vezi s poboljšanjem tog položaja?
- Prijašnja, HDZ-ova vlast je smatrala da su područja koja Hrvati »drže« u BiH dio hrvatske države. To je bilo vidljivo prema brojnim obilježjima: zastavi, kuni, medijima... Bojim se da bi se sadašnja vlast pomalo željela ponašati kao da uopće ne postoji BiH, jer je to težak problem. Mislim da je istina negdje u sredini. Bosna i Hercegovina je jednako važna za Hrvatsku kao i obratno: radi 1100 kilometara granice, radi gospodarskih odnosa i, naravno, radi prisutnosti Hrvata u BiH.
• Jeste li zadovoljni ritmom i načinom na koji vlast riješava probleme prognanih i izbjeglih bosanskih Hrvata u Hrvatskoj?
- Bilo bi najvažnije da hrvatska vlast, nakon svih lutanja i nesnalaženja, kaže da je interes hrvatske države ostanak i opstanak Hrvata u BiH. Nije se lako vratiti, pogotovo u srpski entitet, ali mislim da taj interes treba jasno istaknuti, što do sada nije bio slučaj.
• Što Vam je za susreta u New Yorku obećao predsjednik Stjepan Mesić u vezi s položajem »Napretka« u Hrvatskoj?
- Molimo hrvatsku vlast da »Napretku« za 100. obljetnicu, krajem rujna iduće godine, vrati njegovu imovinu i da se ona u međuvremenu ne rasprodaje, jer čujemo da je neki žele otkupiti. A, predsjednik Mesić je obećao da će podržati našu molbu.
»Ne želimo biti prepušteni ničijoj samovolji ili milosti«
• Kakvo je Vaše viđenje aktualnog položaja Hrvata u BiH?
- Za razliku od mnogih koji misle da Hrvati u BiH ne mogu živjeti, što je na žalost bilo i dijelom hrvatske politike u BiH, ja mislim da mogu. »Napredak« je to pokazao zorno i uvjerljivo na konkretnim primjerima. Tvrdnja koje sam se naslušao - da Hrvati ne mogu živjeti s drugima tamo gdje nema hrvatske vlasti - paradoksalna je. Jer, Hrvati iseljavaju iz BiH i dolaze npr. u New York, gdje ima milijun Kineza, Arapa i drugih naroda,
a nema hrvatske vlasti. Mislim da su to savsim pogrešne postavke. Stanje u BiH je teško za sve, ali hrvatska vlast bi trebala raditi na uspostavi institucija, jer nama Hrvatima, kao najmalobrojnijem narodu, posebno su važne institucije. Samo tada možemo zaštititi svoja prava, a ne da budemo prepušteni nečijoj samovolji ili milosti.Gordan Pandža