Rekao je to ravnatelj Robnih zaliha Ivica Džalto na jučerašnjem susretu s novinarima. Džalto je, naime, slučaj još u listopadu prijavio, a početak afere seže u vrijeme dok je Robnim zalihama upravljao Kamilo Vrana. Da u ponedjeljak nije izbio skandal u Ministarstvu gospodarstva kada su sigurnjaci zatočili savjetnika Gaju Gajića koji je iznosio dokumente o navodnoj malverzaciji, javnost vjerojatno ne bi doznala za slučaj. Jedan od 98 koliko ih je prijavio novi ravnatelj Džalto, a Gajić tvrdi kako zna za 31. Džalto pak naglašava kako ne razumije zašto se Gajić odlučio na takav čin jer mu je rekao kako je slučaj proslijeđen Državnom odvjeništvu.

- Skladištari su lani upozorili da soli isiječe rok valjanosti i tadašnji je ravnatelj odlučio nabaviti novu. Tadašnji ravnatelj tražio je dopuštenje da to učini, HGK se složila, a Ministarstvo financija nije bilo posve određeno u odgovoru. Ponude se stigle od tri tvrtke - solane Pag d.d., solane Nin i tvrtke Pag 91. Posao je pripao Pagu 91 koji su obećali preuzeti 1500 tona soli po cijeni od 40 lipa za kilogram. Istovremeno je dogovorena nabavka od te tvrtke 1000 tona soli i prebijanje, po cijeni od 1,20 kuna, a na tržištu je u to vrijeme cijena bila oko 1,40 kuna - objasnio je Džalto.

Prema Džaltinim riječima, kada je sol u vrećama pristigla u skladišta, upravo je Gajić alarmirao kako se radi o nekvalitatnoj soli. Analize su se obavljale u tri zavoda i potvrđeno je kako količina joda nije dovoljna. Analize su pokazale, kaže Džalto, kako tvrtka Pag 91 nije otkupila sol i istu vratila državi, a plaćeno nije ništa dok se istraga ne završi. Sporna će sol ostati u skladištima. Obzirom da je Gajić naveo kako ima određenu dodatnu dokumentaciju o navodnim malverzacijama, Džalto kaže da je policija potvrdila kako i oni i ravnateljstvo imaju istovjetne papire.

Očiti primjeri kad je država bila oštećena, otkriva Gajić, su nestanak tisuću junadi iz Zadruge Zdenčina, zatim 600 iz Agroposavlja, koji su pripadali Ravnateljstvu, a ušli su u stečajnu masu. Pitanje je i što je sa 570 tona junećeg mesa koje je nestalo u PIK-u Vrbovec. Nestanaka stoke bilo je mnogo, nastavlja, a cijena jednog junca je od 12 do 15 tisuća kuna. Kada je riječ o žitaricama, Gajić napominje da je situacija puno gora, navodeći da su u Županji nestale 62 tisuće tona pšenice, a u Čazmi 15 tisuća tona.