ZAGREB - Predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost Tomislav Karamarko ne namjerava smijeniti Smiljana Reljića, bivšeg šefa SZUP-a i sadašnjeg savjetnika u UNS-u, krovnoj organizaciji obavještajne zajednice.

Karamarko, kako tvrdi, s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem nije razgovarao o Reljiću i njegovoj eventualnoj smjeni, niti je iz izjave koju je Predsjednik dao Feral Tribunu - da bi se u vezi s Reljićem "ovih dana nešto trebalo dogoditi” iščitao poruku da ga treba smijeniti.

Svakako ću se sastati s predsjednikom Mesićem i popričati o tome. No, Predsjednik je rekao i nešto drugo: da Reljić ne može biti na poslu kojim se bavio dok su činjene nezakonitosti. A on više nije u SZUP-u koji je jedina služba koja može prisluškivati - izjavio je Karamarko te napomenuo da treba ozbiljno razmotriti pitanje tko je zloupotrebljavao službu i nezakonito postupao.

- Jedan je problem političke i nemoralne zloporabe službe, a drugi je problem tehničko provođenje nekih odluka koje su potkrijepljene konkretnim zapovijedima i potpisima. Ako bismo po toj drugoj varijanti mijenjali sve ljude, ni ujednoj službi ne bi nitko ostao jer bi morao otići i zadnji djelatnik koji je na centrali morao nešto prikopčati - rekao je Karamarko.

Istaknuo je kako najprije treba dokazati da je netko svjesno zloupotrebljavao službu, odnosno samoinicijativno na svojoj razini donosio političke prosudbe te s obzirom na njih zloupotrebljavao službu i nezakonito radio. Tek kada se sve to utvrdi, takve ljude treba eliminirati iz obavještajnog sustava.

Karamarko je rekao da se u potpunosti slaže s predsjednikom Mesićem koji smatra da treba utvrditi stvarnu istinu o tome što su i kako radile tajne službe, a ne suditi o ljudima na temelju onoga što je objavljeno u novinama.

Kaznena i moralna odgovornost

kao bivši šef SZUP-a i dalje raditi u obavještajnom sustavu ponovno je izbilo u prvi plan nakon odluke ministra unutarnjih poslova Šime Lučina da se otvore dosjei koji su tijekom proteklih deset godina nastali u toj službi, a nemaju nikakve veze s nacionalnom sigurnošću. Pronađeno je čak 650 dosjea (od čega više od 120 novinarskih) koji su se vodili isključivo prema kriteriju političkih neistomišljenika. Dobar dio tih dosjea nastao je dok je na čelu SZUP-a bio Smiljan Reljić. No, iz MUP-a je poručeno da radi zloupotrebe tajnih službi neće biti kaznenih prijava jer su tadašnji zakoni omogućavali da se uhodi sve i svakoga, a za ono što je ipak rađeno protuzakonito nastupila je zastara. Osim kaznene odgovornosti, ostaje i moralno i političko pitanje može li čovjek koji je bio šef tajne službe dok je ona zloupotrebljavana u političke svrhe i dalje biti na visokopozicioniranom mjestu u obavještajnom sustavu.

Predsjednik Mesić koji, prema još važećem zakonu o UNS-u, jedini ima ingerencije nad tim tijelom (saborski Odbor samo kontrolira zakonitost rada) na pitanje o smjeni Smiljanja Reljića nije jasno odgovorio. Rekao je da ne zna zašto Reljić još radi u UNS-u te ustvrdio kako se nadao da će tajne službe biti strukturirane tako da će oni koji su sudjelovali u nezakonitostima biti uklonjeni.

- Sada vidimo da se to nije dogodilo rekao je Mesić, ograđujući se tvrdnjom da o Ijudima ne može suditi samo na temelju onog što je objavljeno u novinama. Najavio je, međutim, da bi se ovih dana nešto trebalo dogoditi, ali nije rekao što.

Premda, prema Zakonu o UNS-u, predstojnik donosi odluke o prijmu i prestanku službe djelatnika UNS-a, predsjednik Republike može utjecati na njihov prijam i razrješenje. U Mesićevoj nadležnosti je nadzor nad radom UNS-a, imenovanje i razrješenje predstojnika UNS-a, koji mu je izravno odgovoran, te donošenje Pravilnika o unutarnjem redu UNS-a.