ŠEF DIPLOMACIJE TONINO PICULA O BUDUĆNOSTI OESS-ove NAZOČNOSTI

- Ovdje u Bukureštu na ministarskom skupu OESS-a već je usuglašena Deklaracija o stanju u jugoistočnoj Europi, gdje se spominje i Hrvatska. Tamo stoji da Hrvatska ostvaruje stalan napredak te da je preostalo još riješiti problem povratka izbjeglih i prognanih te problem povrata imovine. Stoga smatram da bi se misija trebala usredotočiti upravo na te preostale probleme, a u sljedećoj bi se godini trebala mandatom i veličinom prilagođavati novonastalim uvjetima, odnosno pripremati se za odlazak - kazao je ministar vanjskih poslova Tonino Picula, koji u Bukureštu sudjeluje na ministarskom skupu OESS-a. On je također kazao kako je posve sigurno da će misija u Hrvatskoj ostati do kraja iduće godine te da bi pri produljenju mandata u lipnju trebalo definirati uvjete za njezin završetak.

- OESS je u Hrvatskoj obavio golem posao, a u posljednje dvije godine i vlada je nastojala i učinila mnogo. Stoga smatram da bi odlazak OESS-a bio obostran uspjeh. Novac koji se trenutačno troši u Hrvatskoj treba prebaciti negdje drugdje, gdje je trenutačno potrebniji - naglasio je Picula.

Do produljenja mnadata doći će sredinom prosinca. Hrvatska strana ima dosta posla pred sobom jer je jedan od elementa misije i nadzor usklađivanja zakonodavstva vezanog za problematična područja s međunarodnim standardima. Stoga nimalo ne čudi što je u proljeće 2000. godine, nakon promjene vlasti, šef misije Bernard Poncet obilazio ministre s ponudom da misija OESS-a bude svojevrsnim servisom koji će Hrvatskoj pomagati, ali i nadzirati usklađivanje zakonodavstva sa standardima EU. Tada bi misija praktički mogla trajati do trenutka kada Hrvatska zaključi pregovore o svim poglavljima Sporazuma u stabilizaciji i pridruživanju. No takve su se ideje još tada pokazale nerealnima, nakon potpisivanja Sporazuma s EU - kaže ministar Picula, jer prilagodba standardima EU ide nekim posve drugim kanalima.

U posljednjih sedam godina, otkako je OESS od foruma pretvoren u organizaciju, traje intenzivna prepirka o tome što bi OESS, zapravo, trebao biti, odnosno kakva bi trebala biti njegova uloga u sigurnosnoj arhitektonici euro-atlantskog bazena. Tako su dugo bili u sukobu koncepti Moskve i Washingtona. Ruska koncepcija išla je za tim da upravo OESS bude krovna sigurnosna organizacija, koja će obuhvaćati i NATO, dok su Sjedinjene Države bile oštro protiv toga, zastupajići obrnuti koncept. U međuvremenu su se profilirali neki poslovi koje je OESS uspješno obavljao - nadzor konvencionalnog oružja, unapređivanje demokratskih standarda i institucija, manadžment zemalja u poslijekonfliktnom razdoblju... Nakon što je započela globalna borba protiv terorizma, bilo je logično da i OESS tu zauzme svoje mjesto. U međuvremenu odnos Rusije prema NATO-u bitno se promijenio, pa će se pitanje definiranja krovne organizacije rješavati na drugom mjestu. Konferencija u Bukureštu pokušat će definirati koju će ulogu u protuterorističkom ratu OESS na sebe preuzeti.