Što će na kraju druge revizije stand by aranžmana reći misija Međunarodnoga monetarnog fonda, na čelu s Hansom Flickenschildom, koja upravo danas ima završni sastanak s Vladom i središnjom bankom? Precizan odgovor čitat će se, kao što nalaže MMF-ova procedura, u izvještaju koji će se sastavljati u miru u Washingtonu. Posve je sigurno, međutim, da ministar financija Crkvenac neće morati na popravni iz pisanja proračuna te da se neće ponoviti situacija iz prošle godine, kad je parlament u mjesec dana dobio čak dva posve različita prijedloga državne blagajne. Predstavnici MMF-a nad nekim su segmentima predloženoga proračuna podebljali dioptriju. Posebno su se upregnuli, čak i fizički, da bi obišli sve kutke u kojima se državni novac taloži mimo središnje blagajne. No, opća je ocjena zadovoljavajuća, iako se ponegdje tvrdi da takva ocjena ima dosta političkih primjesa.

Može se pretpostaviti da MMF, koji u ime ostalog financijskog svijeta mora procjenjivati što se događa u nekoj zemlji, uz stručne, ekonomske prognoze, na vagu stavlja i one političke. Pa u tom smislu računaju što bi se dogodilo kad bi sada bili preoštri prema Hrvatskoj. Je li bolje usmjeravati i korigirati vladu koja možda nije dovoljno efikasna, ali s obzirom na to da nije nacionalistička, ne zadaje brige ostatku svijeta i ne zatvara vrata vlastitoj ekonomiji? Ili riskirati s oštrijom ocjenom i uspostavom neke druge vlasti?

Čini se, barem zasad, da MMF nema dvojbi o tome. Prošlotjedni hrvatski sugovornici MMF-ovih stručnjaka kažu čak da je Fond prilično optimističan kad je riječ o Hrvatskoj te da zasad procjenjuje kako će stopa ekonomskog rasta iduće godine biti oko 3 do 3,5 posto. Jasno, uz pretpostavku da se "operacija bin Laden" ne otme kontroli i da ne bude većih poremećaja na svjetskome tržištu.

Fondovci drže da je i udjel deficita konsolidiranog proračuna 4,25 posto BDP-a posve ostvariv, ali kako se može čuti, još nisu našli tu brojku u Crkvenčevim papirima. Uz to, Flickenschild je, kažu, zamolio suradnike da obiđu sve izvanproračunske punktove, poput raznih državnih agencija, u koje se slijeva novac. Za konačnu ocjenu o ukupnoj fiskalnoj politici Fondu je, čini se, potrebno više podataka od onih koji se mogu iščitati iz dokumenata proizvedenih u Ministarstvu financija. Tek nakon toga, i naravno kad se uzmu u obzir novi fondovi s kojima ememefovci nisu sretni, vidjet će se preciznije je li porezno opterećenje u Hrvatskoj doista smanjeno.

Ono čime je Fond prilično zadovoljan jest relativno uspješno smanjivanje klasične državne potrošnje. Istodobno, primjetno se pojačava uloga države u gospodarstvu kroz izvanproračunske fondove. To je, uz daljnje smanjivanje proračunskoga deficita, osnovno obilježje Vladina programa za iduće razdoblje. Posrijedi je, čini se, način na koji Vlada nastoji kompenzirati neke druge nepopularne poteze koji su pred njom, a Fond, iako u pravilu nesklon takvom smjeru, vjerojatno neće praviti zapreke. Možda je u ovome trenutku čak veća zabirinutost zbog toga u domaćim stručnim krugovima. Jer, primjerice, projekt autoceste Zagreb-Split, ispisuje fiskalnu politiku za nekoliko godina unaprijed u vrlo napregnutim okvirima. Dok ekonomisti tvrde da je to potez koji će dugoročno oslabiti državne financije, političari kao da stoje nad geografskom kartom hrvatskoga "pereca" koji se jednostavno mora cestovno povezati, čak i onda ako to ne obećava isplativu gustoću prometa.

MMF procjenjuje da bi iduće godine, od proljeća, problem nezaposlenosti mogao krenuti s dna. To pak znači da bi se broj nezaposlenih mogao povećavati do veljače ili ožujka iduće godine, što se poklapa i s Vladinim najavama da će stečajevima očititi s tržišta preostale neuredne platiše državnih obaveza za koje se procijeni da "nisu vrijedni" nagodbe s državom kao vjerovnikom.

Sudbina Hrvatske poštanske banke i njezinih 800 milijuna kuna gubitaka iz "bivših vremena", koja je posljednjih mjeseci dosta opterećivala odnose hrvatske vlasti i Fonda, sada je riješena. Fond je prihvatio konstrukciju guvernera središnje banke, prema kojoj će banka biti riješena "tako da ne opterećuje dodatno proračun", a sve se glasnije govori o tome da će država, kako bi se HPB dokapitalizirao, prodati 25 posto dionica te banke, navjerojatnije EBRD-u.

Ukratko, uza sav rizik, s obzirom na to da će fondovci tek danas u završnom razgovoru s predstavnicima hrvatskih vlasti reći konačne ocjene, stav je Flickenschildove ekipe da je hrvatsko gospodarstvo u fazi možda spora, ali stabilna rasta, a da mu ni iduće godine ne prijete slomovi. Proračun, kretanje izvoza i vanjskog duga te neki drugi elementi državne likvidnosti ostat će u središtu zanimanja Fondove misije i u mjesecima između ove i iduće revizije.