Od 1990. godine, u Hrvatskoj su se svi izborni zakoni donosili neposredno prije raspisivanja izbora. Hoće li se ta praksa ponoviti? / U petorci to uporno opovrgavaju, a i sam Arlović ne vjeruje u prijevremene izbore, iako znakovito ističe da se takva mogućnost »ne može do kraja ni isključiti« / Potpredsjednik IDS-a Damir Kajin žestoko se protivi najavi smanjenja broja zastupnika, kao i svođenju cijele Hrvatske na jednu izbornu jedinicu / IDS traži čisti većinski sustav, 120 izbornih jedinica i mogućnost da građani neposredno biraju zastupnike

ZAGREB, 6. prosinca – Kada je prošlog tjedna Mato Arlović, predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, obznanio donošenje novog izbornog zakona, dio stručne i političke javnosti prilično se uznemirio, i to prije svega zbog izbornih novosti koje je Arlović najavio. Nisu zanemarive ni primjedbe da se – time što već na polovici mandata rade na novom zakonu – vladajući, zapravo, pripremaju za prijevremene izbore.

Što bi se to mijenjalo u izbornim pravilima, a što bi ostalo po starome? Ostao bi razmjerni izborni sustav, ali se razmišlja o uvođenju tzv. otvorene liste, koja bi omogućila biračima da sami odrede kojim kandidatima s liste (stranačke ili nezavisne) daju prednost u zauzimanju zastupničkih mjesta. Ne bi se mijenjao ni izborni prag od pet posto, kao ni prag za predizborne koalicije, niti bi se takve koalicije zabranile, iako treba napomenuti da razmjerni sustav s otvorenom listom ionako destimulira predizborno koaliranje.

Mijenjao bi se, pak, broj saborskih zastupnika, i to sa sadašnjih 150 na 120. Ukinula bi se i posebna izborna jedinica za dijasporu, što je jedno od predizbornih obećanja danas vladajuće koalicije. Smanjio bi se i broj izbornih jedinica sa sadašnjih 10 na jednu, što zagovara Arlović, ili na najviše pet.

Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a, danas oporbene, a donedavno stranke vladajuće šestorke, među prvima je žestoko reagirao na Arlovićev prijedlog, prije svega na najavu da se broj saborskih zastupnika smanji na 120, a da cijela Hrvatska bude jedna izborna jedinica. Ocjenjujući to »najobičnijim političkim inženjeringom«, Kajin za Vjesnik kaže i da to što se prije svakih izbora mijenja izborni zakon svjedoči da je Hrvatska politički nestabilna država.

»Arlovićev prijedlog o jednoj izbornoj jedinici izravno je okrenut projektu budućeg velikog saveza između SDP-a i HDZ-a, jer su to jedine dvije nacionalne stranke«, tvrdi Kajin, pojašnjavajući: »Ne govorim to samo iz perspektive IDS-a kao regionalne stranke. I druge stranke, iako imaju nacionalni predznak, više su regionalne no nacionalne – poput HNS-a koji je jak u Zagrebu, a drugdje je slab, ili HSS-a i HSLS-a koji su jaki samo u pojedinim županijama«.

Podvesti cijelu zemlju pod jednu izbornu jedinicu, i to nakon što je ukinut i Županijski dom Hrvatskog sabora, značilo bi anuliranje svih hrvatskih regionalnih specifičnosti. A to nije pošteno, naglašava Kajin.

Nasuprot onome što predlaže Arlović, IDS traži da Hrvatska bude podijeljena na 120 izbornih jedinica, da se bira po čistom većinskom sustavu, te da građani napokon dobiju priliku neposredno birati svog zastupnika, svog župana i gradonačelnika, svog vijećnika... »Time bi u Hrvatskoj definitivno zavladao parlamentarizam. Ovim što vladajući sad predlažu, samo će se učvrstiti izvršna vlast, a potvrdit će se i ocjena da je vladajuća koalicija polupredsjednički sustav iz Tuđmanova doba zamijenila poluparlamentarnim«, kaže Kajin.

Na kraju potpredsjednik IDS-a baca vladajućima rukavicu izazova: »Ako se hoće biti pošten, onda se novi izborni zakon ne bi trebao primijeniti na iduće izbore, nego na one poslije njih, i to zato da ne ispadne da svaka vlast kroji izborna pravila za sebe, što je krajnje nedemokratski«.

Jedino što je za Kajina u potpunosti prihvatljivo od onoga što Arlović zagovara je ukidanje posebne jedinice za dijasporu, čime glas dijaspore postaje jednakovrijedan glasu svakog građanina u zemlji. Nema dvojbe, kaže, da hrvatskim građanima izvan Hrvatske treba omogućiti glasovanje, ali samo onima koji su rođeni na području Hrvatske i onima koji imaju u njoj prebivalište.