Nakon bukureštanske Deklaracije OESS-a o borbi protiv terorizma, na europskom bi se jugoistoku moglo mnogo toga promijeniti. Akcijski plan predviđa »brzu provedbu postojećih političko-vojnih sporazuma i obveza«.

Ta izjava može djelovati kao izravni odgovor Harisu Silajdžiću, koji je u International Herald Tribuneu upozoravao na dvostruke standarde. Podsjetio je, naime, da je broj mrtvih u masakru u Srebrenici, 1995. godine, bitno veći nego u stravičnom napadu na Svjetski trgovinski centar. Ako je Petritsch tako i odgovarao Silajdžiću i drugim javnim osobama u BiH, on je prije svega odredio kvalitetno novi ulog stabilizaciji stanja povjerenja u regiji i široj od BiH. Bukureštanski Akcijski plan ističe obvezu za »brzu dostavu relevantnih informacija zemljama ili organizacijama zainteresiranima za određene osobe ili skupine, osumnjičene za terorizam«. U hrvatskom slučaju, bez obzira na recentna nastojanja da se unaprijede odnosi sa SRJ, to znači brzopotezno uhićenje Mrkšića, Šljivančanina i Radića. To je istodobno podloga za uhićenje i izručenje Momčila Perišića koji je u Hrvatskoj osuđen i čeka ga kazna OESS nedvosmisleno ističe da »osobe koje su sudjelovale u terorističkom djelovanju ne mogu dobiti zaštitu«, te da ih se »mora uhititi, osuditi, odnosno izručiti trećim zemljama«. Naglašavanje OESS-a da borba protiv terorizma nije rat ni protiv jedne vjere ili naroda, na europskom se jugoistoku može brzo potvrditi ponuđenim tumačenjima. Visoki predstavnik međunarodne zajednice Wolfgang Petritsch ponudio je paradigmu koja može dokazati da antiterorizam sasvim sigurno nije protumuslimanski. Posebice ako se u dokumentu OESS-a naglašava borba svim sredstvima za obranu slobode i zaštitu građana, uz poštovanje međunarodnih standarda i ljudskih prava.