Pravo na povrat imali bi stranci, koji su na dan oduzimanja imovine bile jugoslavenski državljani i imali prebivalište na današnjem teritoriju Hrvatske; no, to pravo oni mogu ostvariti samo ako je i hrvatskim državljanima priznato to isto pravo u njihovoj državi/ Širi se krug ovlaštenika prava na naknadu i na osobe koje su hrvatsko državljanstvo stekle nakon 11. listopada 1996., što se prije svega odnosi na Srbe izbjegle nakon »Oluje«/ Osim imovine oduzete nakon Drugoga svjetskog rata, vraća se i ona oduzeta prije 1945.

ZAGREB, 9. prosinca - U mnoštvu zakonskih prijedloga koje je Vlada ovih dana uputila Hrvatskom saboru i koji moraju do kraja ovog zasjedanja dobiti zeleno svjetlo zastupnika, nalazi se i dugo najavljivan i već četiri puta odgađan zakonski prijedlog o izmjenama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.

No, osim tih dviju, predlagatelj je izmijenio i neke druge odredbe, te i sam naziv zakona koji bi se po novome trebao zvati - zakon o naknadi za oduzetu imovinu. Time se on primjenjuje ne samo na imovinu oduzetu nakon Drugoga svjetskog rata, nego i na onu koja je oduzeta prije 1945. godine.

No, to pravo stranci mogu ostvariti samo ako postoji princip uzajamnosti odnosno ako je i hrvatskim državljanima priznato to isto pravo u dotičnoj državi, ako je ona provodila nacionalizaciju. Također, širi se krug ovlaštenika prava na naknadu i na osobe koje su hrvatsko državljanstvo stekle nakon 11. listopada 1996., a to se prije svega odnosi na građane srpske nacionalnosti izbjegle nakon »Oluje«.

Jedna od najznačajnijih izmjena zakona odnosi se na načelo naturalne restitucije, dakle, povrata oduzete imovine gdje god je to moguće, a ako nije, davat će se novčana naknada.

Vraćat će se također i neizgrađeno građevno zemljište, a za izgrađeno vlasnik će dobiti naknadu u novcu i vrijednosnim papirima. U zakonu je točno definirano što se smatra neizgrađenim zemljištem, a prijašnjim vlasnicima će se vraćati i šume, šumsko i poljoprivredno zemljište. Ako to nije moguće, vlasnici će u istoj županiji moći dobiti odgovarajuće zamjensko zemljište.

Zastupnici su isticali da pravo prvokupa samo diskriminira vlasnike otkupljenih nacionaliziranih stanova koji ne mogu slobodno raspolagati svojim vlasništvom, jer ako žele prodati stan moraju ga najprije ponuditi prijašnjem vlasniku i to po cijeni po kojoj su ga otkupili. S druge strane prijašnjim vlasnicima to ništa ne znači jer u praksi još nije zabilježen slučaj da je netko prijašnjem vlasniku ponudio stan po cijeni i do deset puta nižoj od tržišne vrijednosti stana. Stoga su neki zastupnici upozoravali da pravo prvokupa samo usporava promet nekretninama, državu lišava poreza, riječju, da ne koristi nikome.

Uvela bi se novina i za konfiscirane stanove. Ako u stanu živi zaštićen najmoprimac koji ima stanarsko pravo, vlasniku se pruža mogućnost odabira. Naime, umjesto prava na povrat stana vlasnik može odabrati naknadu. Na taj se način otvara mogućnost da zaštićeni najmoprimac otkupi stan. Prijašnjim vlasnicima se vraćaju i poslovni prostori, s time da će se vlasnik s dosadašnjim korisnikom tog poslovnog prostora morati naknadno dogovoriti o isplati naknade za ulaganje u prostor.

Nakon usvajanja izmjena zakona vjerojatno će biti utvrđen i novi rok od šest mjeseci za podnošenje zahtjeva za povrat. Dosad je, pak, podneseno 46.309 zahtjeva a doneseno je svega 8500 prvostupanjskih rješenja. Budući da je riječ o složenoj problematici predviđa se da će proces povrata imovine trajati još desetak godina. U državnom bi proračunu samo za do sada podnesene zahtjeve i to samo za naknade za troškove postupka trebalo osigurati 46,309.000 kuna. Konačnu visinu sredstava nije moguće predvidjeti, smatraju u Ministarstvu pravosuđa, jer još nije poznat broj onih koji će aktualnim zakonskim izmjenama steći pravo na povrat imovine, odnosno naknadu.