- Prvo moramo vidjeti zahtjev obrane jer je dosad izražena samo takva želja. Šteta je što je došlo do problematičnog bijega Gotovine, o čemu je tužiteljica govorila pred Vijećem sigurnosti UN-a, jer je Hrvatska dosad izručivala tražene osumnjičenike. No, bez obzira na stav tužiteljstva, posljednju riječ ima sudsko vijeće koje je prekinulo rad do siječnja - kazala je F. Hartmann.

Od Ademijevih branitelja doznali smo da je sudskom vijeću jučer upućen zahtjev za privremeno puštanje do početka suđenja i obranu sa slobode.

Glasnogovornica Carle del Ponte odbija navode o dvostrukim mjerilima, tvrdeći da se svaki slučaj gleda zasebno, a da se odluka tužiteljičina ureda temelji na nizu jednako važnih elemenata: od toga je li se optuženik dobrovoljno predao i surađuje li sa sudom, do kredibiliteta vlade koja daje jamstva i rizika od pritiska na svjedoke. Upitana kako onda povezuju slučajeve Ademija i Gotovine kad je nedavno na jamstva srbijanske vlade puštena Biljana Plavšić, dok se istodobno Beogradom šeću vukovarski krvnici Šljivančanin, Mrkšić i Radić ili pak Ratko Mladić, F. Hartmann je kazala da se radilo o uvjerljivosti srbijanske vlade, a ne saveznih vlasti u Jugoslaviji, u čijoj je nadležnosti vojska.

Unatoč tvrdnjama F. Hartmann, čini se da je ipak presudan kriterij suradnja optuženika sa sudom jer se tužiteljstvo nije usprotivilo sarajevskim jamstvima za ratnog zapovjednika Armije BiH Sefera Halilovića, navodno izrazito kooperativnog u haaškom pritvoru, dok je u srijedu prigovorilo na istovjetan zahtjev obrane bošnjačkih generala Envera Hadžihasanovića i Mehmeda Alagića te brigadira Amira Kubure.