Povratak bošnjačkih časnika optuženih za ratne zločine u BiH donio je nove brige vlastima u Sarajevu te pokazao koliko su, zapravo, različiti interesi stranaka koje čine vladajuću koaliciju. Nakon što je dala jamstva za njihovu obranu sa slobode, vlada Federacije BiH mora odlučiti i hoće li ih vratiti na njihova stara radna mjesta. Vladajuća Alijansa za promjene i vlada FBiH jučer su raspravljali o tomu hoće li optuženicima Seferu Haliloviću i Amiru Kuburi omogućiti povratak na ministarsko mjesto u vladi Federacije, odnosno zapovjedno u Vojsci FBiH.

Federalni premijer Alija Behmen i prije je najavljivao da Halilovićev povratak u federalnu vladu neće biti sporan. Međutim, neki drugi visoki dužnosnici Alijanse upozorili su da bi nazočnost optuženoga za ratne zločine u najvišem tijelu izvršne vlasti narušilo imidž i demokratski kredibilitet cjelokupne vlasti u Federaciji. I povratak brigadira Amira Kubure na jedno od zapovjednih mjesta u Trećem korpusu Vojske FBiH također je vrlo delikatno pitanje, o kojem se Alijansa za promjene mora vrlo brzo izjasniti.

Najveći otpori povratku Halilovića i Kubure u vladu, odnosno Vojsku FBiH, dolaze od hrvatskih političara u Alijansi. Oni se za sada, ipak, uzdržavaju od izravnih komentara. Federalni ministar obrane Mijo Anić, koji je izravno mjerodavan za pitanje povratka brigadira Kubure u djelatnu službu, očekuje da federalna vlada i Alijansa zauzmu jedinstveno stajalište o tom pitanju. Očito je, međutim, da NHI, najveća hrvatska stranka u Alijansi, strahuje da bi povratkom Bošnjaka optuženih za ratne zločine na vrlo odgovorne dužnosti u vladi i Vojsci FBiH izgubila i ono malo utjecaja koji ima u hrvatskom biračkom tijelu.

S druge strane, probošnjačkim strankama u Alijansi odgovara povratak tih osoba na njihove prijašnje funkcije, jer bi tako u razočaranu bošnjačkom biračkom tijelu stekli dragocjene bodove pokazujući kako se ne odriču "ratnih heroja". Stoga će ih vjerojatno obradovati nezainteresiranost Petritscheva ureda za pitanje povratka optuženih za ratne zločine na odgovorna mjesta u politici i vojsci.

Haaški tribunal nema prigovora na povratak privremeno oslobođenog optuženika Sefera Halilovića na mjesto ministra u vladi Federacije BiH, rekao nam je jučer glasnogovornik suda Jim Landale, dodajući da "optuženike smatraju nevinima dok im se ne dokaže krivnja". Landale je ipak zanijekao napise u nekim bosanskohercegovačkim medijima kako je Haliloviću u Haagu izdana potvrda da može obnašati ministarsku dužnost nakon povratka u Sarajevo.

Ako Halilović opet preuzme mjesto ministra, bit će prvi haaški optuženik koji se vratio u izvršnu vlast nakon puštanja iz pritvora u Scheveningenu. Jednak presedan bit će i eventualni povratak brigadira Kubure u Vojsku BiH. Bivša čelnica bosanskih Srba Biljana Plavšić, puštena unatoč optužbama za genocid, povukla se iz politike i živi u Beogradu, a ostali su privremeno pušteni optuženici umirovljeni, poput jugoslavenskog generala Pavla Strugara te bošnjačkih generala Mehmeda Alagića i Envera Hadžihasanovića. (B. Ke.)

Nakon davanja jamstava za puštanje na slobodu bošnjačkih časnika, na površinu je isplivala i informacija da su odvjetnici braće Kupreškić od prethodne vlade FBiH također zahtijevali jamstva za svoje branjenike. Međutim, tadašnji je zahtjev odbačen i bez redovita razmatranja na sjednici vlade FBiH. I to unatoč procjeni sudskog vijeća da njihovo privremeno puštanje na slobodu ne bi ugrozilo svjedoke. Tu razliku u pristupu i kriterijima hrvatske udruge i političari navode kao primjer neravnopravna odnosa vlasti u FBiH prema haaškim optuženicima. (dja)