Pet mjeseci Dražen Budiša je strpljivo taložio nezadovoljstvo, kondenzirajući ga u neku vrstu političke bombe koja je na koncu eksplodirala uz veliki medijski prasak. Ostavimo po strani sve navode gotovo izvjesnog povratnika za kormilo HSLS-a već prepariranog za njegovo uskrsnuće, a koji se odnose na defekte u naravi partnerstva sa SDP-om ili na Račanove kancelarske apetite, ostaje doista gotovo nepremostiv teret Budišine optužbe spram vladine (Račanove) trgovine hrvatskim generalima.

Naime, u jednom od svojih recentnih intervjua Budiša doslovce kaže: ”Nekoliko tjedana prije nego što su stigle optužnice, Goran Granić bio je u Haagu i Carla del Ponte najavila mu je moguće optužnice protiv generala Gotovine i Ademija. Rekla je tada strašnu rečenicu: ’Nadam se da će vam ta dva imena odgovarati iz političkih razloga.’” Budiša gotovo bezrezervno drži da je riječ o političkom pazaru s generalima, koji nema veze s načelima na kojima je utemeljen Haaški sud, a tu će kvalifikaciju dodatno gradirati i svojedobnom izjavom potpredsjednika Sabora Zdravka Tomca da je Vlada uspjela osloboditi optužbe šestoricu visokih dužnosnika. Zašto njih jest, a Gotovinu i Ademija nije? Zbog "pogrešne" stranačke pripadnosti? Njegov je stav, objasnit će javnosti, da na terenu zapovjedne odgovornosti nema razlike medju hrvatskim generalima bez obzira na njihovo političko uvjerenje. Može li uopće biti drukčije?

Svojim ekspliciranjem razloga koji su ga 7. srpnja 2001. nagnali da odstupi s mjesta predsjednika HSLS-a, Dražen Budiša de facto sugerira javnosti da su generali Gotovina i Ademi žrtvovani zbog njihovih političkih uvjerenja, za razliku od generala Stipetića čiju je glavu pred "haaškom giljotinom" spasila sklonost "podobnijoj" ideologiji (?!).

Na ove olovne tvrdnje karizmatskog lidera HSLS-a, Račan odgovara izjavom kako za inkriminirajuću rečenicu haaške tužiteljice nije čuo te da ne vjeruje da je ona uopće i moguća, ali, reći će i: "Kako je do nje došlo, je li ju je Granić izgovorio, morat ćete pitati njega." Reagirao je i Zdravko Tomac, napominjući kako bi opasna Budišina teza implicirala "da smo nemoralni, da ljude branimo ako nam politički odgovaraju" i odbijajući bilo kakvu mogućnost da se pokušalo ma koga iz vojnog ili državnog vrha osloboditi haaških sumnji prema političkim simpatijama i afinitetima. Na posljetku, demanti je stigao i od Haaškog suda koji u Budišinim izjavama prepoznaje pokušaj političke diskreditacije tužiteljstva i suda, a ocjene kvalificira apsolutno netočnim i neprihvatljivim. Javnost bi htjela čuti Gorana Granića, potpredsjednika Vlade i "Račanova korifeja", kako ga zlurado i diskreditirajuće etiketira Budiša. Njegova bi riječ mogla biti "točka na i" jer je u ovom procesu hrvatskog političkog preslagivanja karata prokazan kao "krunski svjedok".