HRVATSKE BANKE DO KRAJA GODINE U INOZEMSTVU ĆE DRŽATI DEVIZA U VRIJEDNOSTI 43 MILIJARDE KUNA - EURIZACIJA POMELA BANKARSKE TREZORE

RIJEKA - Do kraja studenoga ove godine, a u odnosu na kraj prošle, iz domaćeg se bankarskog sustava u inozemne banke odlilo deviza u protuvrijednosti od čak 10,5 milijardi kuna, a direktor Sektora za istraživanje i statistiku Hrvatske narodne banke Ljubinko Jankov predviđa da će se u prosincu iz domaćeg financijskog sustava odliti još 3,5 milijardi kuna, što znači da će hrvatsko bankarstvo kraj 2001. godine dočekati s čak 43 milijarde kuna plasiranih u inozemne banke, odnosno da je samo ove godine iz domaćeg u strane bankarske sustave u obliku deviznih depozita izvezeno 14 milijardi kuna! Jankov pojašnjava kako je ukupna neto inozemna aktiva (NIA), a to su depoziti HNB-a i domaćih poslovnih banaka u stranim bankama, krajem 2000. godine iznosila 29 milijardi kuna, dok je do kraja studenog narasla na 39,5 milijardi kuna, čemu je najviše pridonijela upravo Hrvatska narodna banka, čija je NIA krajem 2000. godine iznosila 27,1 a krajem studenoga ove godine 36,3 milijardi kuna. Na pitanje što to znači, Jakov odgovara kako je HNB, da bi spriječila aprecijaciju kune, štampala novac.

- Intervencijom na deviznom tržištu, odnosno kreiranjem kuna, rastu devizne rezerve HNB-a, koje utječu na porast NIA-e. Ove je godine HNB ukupno iskreirala, odnosno naštampala 7,2 milijarde kuna, zaključio je Jankov.

Čak 7 milijardi kuna, od ukupno 14 milijardi, dakle polovica od u ovoj godini izvezenih deviznih depozita, u inozemstvo se odlila u studenome i prosincu ove godine, a čak 80 posto otpada na tečajnu politiku HNB-a. Porast NIA-e uvjetovan je tako, s jedne strane, povećanom deviznom likvidnošću domaćih banaka, odnosno euroefektom, jer su depoziti stanovništva većinom kratkoročni, tj. po viđenju pa ih banke rijetko mogu koristiti za kreditiranje, a češće za deponiranje u inozemnim bankama. HNB, s druge strane, pod povećanim priljevom deviza, mora nastojati ublažiti aprecijaciju kune, pa kune opet štampa. Ukupni potencijal domaćeg bankarskog sustava iznosio je krajem listopada 120,4 milijarde kuna, što se dobije zbrajanjem NIA-e od 36 milijarde kuna i ukupnih plasmana banaka od 85 milijardi kuna. Ti plasmani poslovnih banaka 18 posto su u HNB-u, 7 posto u NIA-i, 14 posto u državnim vrijednosnim papirima, te čak 60 posto u kreditima fizičkim i pravnim osobama, što je veliki porast u odnosu na lani pa se može zaključiti da su poslovne banke veći dio pasive ipak plasirale u domaće gospodarstvo dok je najveći izvoznik kapitala Hrvatska narodna banka.