Posljednje tjedne tekuće godine, do sada redovito praćene političkim zatišjem pred “novu sezonu”, kad se u moru dobrih želja i čestitki gubi uobičajeno političko rivalstvo, obilježila je jedna nova inicijativa predsjednika Stipe Mesića, u medijima odmah prozvana Novi konsenzus, a kojom se šef države ponovno vraća na “domaći teren” i reaktivira na području unutarnje politike. Iako smanjenih ovlasti nakon prošlogodišnjih promjena Ustava, predsjednik Mesić koristi inicijative koje su mu uvijek na raspolaganju, držeći se čvrsto svog “prvog postulata s Pantovčaka” - da će biti korektiv vlasti i upozoravati na sporost ili neučinkovitost reformi u društvu. To je do sada već nekoliko puta javno napravio kada je kritizirao nedovoljnu brzinu najavljenog izlaska iz krize, a na kraju godine odlučio je poduzeti nešto novo, odnosno pozvati na sveopći dogovor od kojega bi hrvatski građani imali konkretne koristi i bolje živjeli.

Još jednom aktivirajući ideju da u našoj zemlji treba nužno uspostaviti principijelan dogovor o njezinim strateškim ciljevima, odnosno jasno i bez premišljanja zacrtati put kojim Hrvatska mora krenuti u idućim godinama kako bi se prestala vrtjeti u kriznim krugovima, Mesić je, poznat po svojim inicijativama, za kraj godine ostavio “asa u rukavu”. Predložio je, naime, Novi konsenzus kojega ni jedan “zdravorazumski” političar ne bi mogao u startu odbiti.

Postavke Novog konsenzusa vrlo su jasne; na vanjskopolitičkom planu Hrvatskoj je mjesto u europskim i transatlantskim integracijama, uz izgrađivanje dobrih odnosa sa susjedima. U gospodarstvu treba jače zapeti ne bi li građani na vlastitom novčaniku uistinu osjetili konkretnije pomake umjesto redovitih obećanja o boljitku, a zemlja se konačno mora otvoriti prema stranim investicajama (Mesić se, spomenimo, tijekom svojih brojnih putovanja i te kako naslušao primjedbi stranih biznismena, koji bi željeli ulagati u Hrvatsku, o našim birokratskim i inim boljkama). Treće područje je reforma pravosuđa kako zahtijevaju europski standardi te potpuno poštovanje vladavine zakona, pravne države, ljudskih prava i sloboda, uz daljnje jačanje demokracije na svim područjima.

Teren za takvu inicijativu šef države i njegov najbliži tim suradnika dugo su “ispitivali”. Na tragu toga su, primjerice, u medijima sporadično objavljivani napisi o Mesićevim idejama formiranja predsjedničkog vijeća u kojemu bi sjedili najvažniji dužnosnici države i koji bi se bavili gorućim problemima u zemlji te tražili načine kako ih uspješno prevladati. Iako je Novi konsenzus naišao na načelnu podršku, šef države - čije su dosadašnje inicijative uglavnom završavale u tuđim ladicama - ovoga puta je odlučio nastupiti opreznije i politički mudrije i svrsishodnije. Pred kraj godine, za početak, ciljano je krenuo tek s naznakama svoje nove (budućnost će pokazati da li i najvažnije) inicijative, a “razrada” teme uslijedit će nakon što na Pantovčak stignu prve prave reakcije.