«HRVATSKO
PRAVO»
03.11.2006.
U SPOMEN VJEKOSLAVU VIDOVIĆU (1919- 31.10.2006.) PRVOM PREDSJEDNIKU
VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE 1990-1992. GODINE!
Tiho, gotovo neprimjetno otišao je u bolji život,
barem se nadamo, mi koji smo ga poznavali, gospodin Vjekoslav Vidović,
neustrašivi branitelj neovisnosti hrvatskog sudstva radi čega je dva puta
žrtvovao svoju uspješnu sudačku i pravnu karijeru.
Vjekoslav Vidović bio je nasilno smijenjen sa
mjesta predsjednika Okružnog suda u Zagrebu nakon Titovog državnog udara u
Karađorđevu 01. prosinca 1971. godine. Vidović je inicirao i utemeljio prvu
Udrugu sudaca tadašnje socijalističke
Hrvatske i izravno sudjelovao u pisanju ustavnih amandmana na Ustav bivše
Jugoslavije što je kasnije i dovelo do
slamanja Hrvatskog Proljeća 1971-1972. godine.
Vidović se je i tada u okviru jednoumnog krutog komunističkog poretka na razne načine
odlučno suprotstavljao diktatima centralnog partijskog komiteta Hrvatske i
Jugoslavije, pa je jedan od njegovih antologijskih poteza bio, da je kao
raspravni sudac u jednom predmetu prisilio
1969. godine J. B. Tita da vrati trofejnu lovačku pušku, jer je bila
kupljena na nezakonit način.
Vidović je vrhunac ali i strmoglavi pad svoje
životne karijere zbog svojeg čeličnog i nepotkupljivog karaktera doživio 1990.
godine izborom za prvog predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, od
strane prvog u novijoj povijesti višestranačkog Sabora, konstituiranog 30.
svibnja 1990. godine. Vidović je u svojstvu predsjednika Vrhovnog suda
organizirao i nadgledao provedbu prvog referenduma o samostalnosti RH 19.
travnja 1991. godine temeljem kojeg je RH donijela Dekalraciju o neovisnosti
25. lipnja iste godine.
Nažalost, nekoliko mjeseci kasnije zaredali su se
događaji koji su značili najgrublje nasilje nad hrvatskim pravosuđem, pravnom
državom i neovisnošću hrvatskog sudstva. Iza leđa Vidoviću, tadašnjem
predsjedniku Vrhovnog suda Hrvatske oslobođeni su grubim nasiljem nad
pravosuđem, po Tuđmanovom naređenju, iz
zagrebačkog pritvora budući ratni
zločinci i ondašnji okorjeli kriminalci Arkan, Hadžić i skupina špijuna KOS-a
«Labrador» a nešto kasnije, zbio se je događaj koji je značio kraj izvrsne
karijere vodećeg hrvatskog vrhovnog suca.
Sam sudac Vidović o tom događaju kazao
je slijedeće: «Dok sam bio predsjednik Vrhovnog suda a Vekić ministar
unutarnjih poslova, pozvao me je da dođem k njemu. Tom mi je prigodom uručio
krivičnu prijavu protiv Dobroslava Parage. U njoj se tvrdilo da Dobroslav
Paraga ruši ustavni poredak. Pogledao sam
je i rekao Vekiću da se prije svega čudim da ministar policije podnosi
tu prijavu a drugo da ona ne sadrži elemente kaznenog djela za koje Paragu
terete. Odmah mi je sinulo da to od njega traži Tuđman. Jer kako bi se inače
takav predmet uopće našao kod ministra unutarnjih poslova ? Rekao sam tada
Vekiću neka poruči Tuđmanu da ne ide u taj progon. Tog istog dana navečer ili
već sutradan, Tuđman je na televiziji
objavio da je pokrenut kazeneni progon protiv Parage. U vrijeme dok je
Dobroslav Paraga bio u pritvoru, Tuđman me je pozvao k sebi i rekao mi «Nisam
zadovoljan s Vašim radom i radom Vašeg suda,
navodeći kao razlog da Dobroslav Paraga nije smio biti pušten iz
pritvora.
S funkcije predsjednika Vrhovnog suda
razriješen sam, nakon što na traženje gospodina Manolića da se Dobroslav Paraga
ne pusti iz pritvora, nisam htio postupiti po tom traženju. Da je Tuđman tražio
da se Paraga ne pusti iz pritvora osobno mi je rekao gospodin Manolić. Prilikom
mojeg posljednjeg razgovora s Tuđmanom , kad je Paraga već bio pušten iz
pritvora, rekao mi je je: Vi rušite državu, a ja je stvaram. Kako je Paraga mogao biti pušten iz
pritvora? Pa on je agent CIA-e!»
Gospodin Vidović je nakon izbacivanja sa dužnosti
predsjednika Vrhovnog suda Hrvatske dobio niz prijetnji smrću a o njegovoj
smjeni koja je označila kraj neovisnosti hrvatskog sudstva od tada za dugo
godina, pa čak i do danas u velikoj mjeri, raspravljalo se je u najrazličitijim
svjetskim ustanovama od nevladinih ustanova, američkog Kongresa do Međunarodne
Helsinške federacije za ljudska prava čijeg je ogranka u Hrvatskoj, HHO-a, gospodin Vidović, nekoliko godina bio
glavni tajnik a zatim i predsjednik.
Smjenom suca Vidovića hrvatska država i hrvatsko
pravosuđe pretrpjeli su nenadoknadiv gubitak a njegovom smrću hrvatski narod
izgubio je jednu od najistaknutijih figura u borbi za neovisnost sudske vlasti
u suvremenoj Republici Hrvatskoj. Gospodina Vjekoslava Vidovića uvijek ćemo
pamtiti po njegovim dobrim djelima i uspomena
na njega nikada nam neće izblijediti.
Počivao u miru Božjem!
Hrvatska stranka prava 1861
Dobroslav Paraga, predsjednik