«HRVATSKO PRAVO»

Prve stranačke online novine u Republici Hrvatskoj

 

www.hrvatsko-pravo.hr

www.hrvatsko-pravo.com

                                  

03.11.2006.

 

U SPOMEN VJEKOSLAVU VIDOVIĆU (1919- 31.10.2006.) PRVOM PREDSJEDNIKU VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE 1990-1992. GODINE!

 

 

 

Tiho, gotovo neprimjetno otišao je u bolji život, barem se nadamo, mi koji smo ga poznavali, gospodin Vjekoslav Vidović, neustrašivi branitelj neovisnosti hrvatskog sudstva radi čega je dva puta žrtvovao svoju uspješnu sudačku i pravnu karijeru.

 

Vjekoslav Vidović bio je nasilno smijenjen sa mjesta predsjednika Okružnog suda u Zagrebu nakon Titovog državnog udara u Karađorđevu 01. prosinca 1971. godine. Vidović je inicirao i utemeljio prvu Udrugu sudaca  tadašnje socijalističke Hrvatske i izravno sudjelovao u pisanju ustavnih amandmana na Ustav bivše Jugoslavije što je kasnije  i dovelo do slamanja Hrvatskog Proljeća 1971-1972. godine.

 

Vidović se je i tada  u okviru jednoumnog krutog komunističkog poretka na razne načine odlučno suprotstavljao diktatima centralnog partijskog komiteta Hrvatske i Jugoslavije, pa je jedan od njegovih antologijskih poteza bio, da je kao raspravni sudac u jednom predmetu prisilio  1969. godine J. B. Tita da vrati trofejnu lovačku pušku, jer je bila kupljena na nezakonit način.

 

Vidović je vrhunac ali i strmoglavi pad svoje životne karijere zbog svojeg čeličnog i nepotkupljivog karaktera doživio 1990. godine izborom za prvog predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, od strane prvog u novijoj povijesti višestranačkog Sabora, konstituiranog 30. svibnja 1990. godine. Vidović je u svojstvu predsjednika Vrhovnog suda organizirao i nadgledao provedbu prvog referenduma o samostalnosti RH 19. travnja 1991. godine temeljem kojeg je RH donijela Dekalraciju o neovisnosti 25. lipnja iste godine.

 

Nažalost, nekoliko mjeseci kasnije zaredali su se događaji koji su značili najgrublje nasilje nad hrvatskim pravosuđem, pravnom državom i neovisnošću hrvatskog sudstva. Iza leđa Vidoviću, tadašnjem predsjedniku Vrhovnog suda Hrvatske oslobođeni su grubim nasiljem nad pravosuđem, po Tuđmanovom naređenju,  iz zagrebačkog pritvora  budući ratni zločinci i ondašnji okorjeli kriminalci Arkan, Hadžić i skupina špijuna KOS-a «Labrador» a nešto kasnije, zbio se je događaj koji je značio kraj izvrsne karijere vodećeg hrvatskog vrhovnog suca.

 

Sam sudac Vidović o tom događaju kazao je slijedeće: «Dok sam bio predsjednik Vrhovnog suda a Vekić ministar unutarnjih poslova, pozvao me je da dođem k njemu. Tom mi je prigodom uručio krivičnu prijavu protiv Dobroslava Parage. U njoj se tvrdilo da Dobroslav Paraga ruši ustavni poredak. Pogledao sam  je i rekao Vekiću da se prije svega čudim da ministar policije podnosi tu prijavu a drugo da ona ne sadrži elemente kaznenog djela za koje Paragu terete. Odmah mi je sinulo da to od njega traži Tuđman. Jer kako bi se inače takav predmet uopće našao kod ministra unutarnjih poslova ? Rekao sam tada Vekiću neka poruči Tuđmanu da ne ide u taj progon. Tog istog dana navečer ili već sutradan, Tuđman je  na televiziji objavio da je pokrenut kazeneni progon protiv Parage. U vrijeme dok je Dobroslav Paraga bio u pritvoru, Tuđman me je pozvao k sebi i rekao mi «Nisam zadovoljan s Vašim radom i radom Vašeg suda,  navodeći kao razlog da Dobroslav Paraga nije smio biti pušten iz pritvora.

 

S funkcije predsjednika Vrhovnog suda razriješen sam, nakon što na traženje gospodina Manolića da se Dobroslav Paraga ne pusti iz pritvora, nisam htio postupiti po tom traženju. Da je Tuđman tražio da se Paraga ne pusti iz pritvora osobno mi je rekao gospodin Manolić. Prilikom mojeg posljednjeg razgovora s Tuđmanom , kad je Paraga već bio pušten iz pritvora, rekao mi je je: Vi rušite državu, a ja je stvaram.  Kako je Paraga mogao biti pušten iz pritvora? Pa on je agent CIA-e!»

 

Gospodin Vidović je nakon izbacivanja sa dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Hrvatske dobio niz prijetnji smrću a o njegovoj smjeni koja je označila kraj neovisnosti hrvatskog sudstva od tada za dugo godina, pa čak i do danas u velikoj mjeri, raspravljalo se je u najrazličitijim svjetskim ustanovama od nevladinih ustanova, američkog Kongresa do Međunarodne Helsinške federacije za ljudska prava čijeg je ogranka u Hrvatskoj,  HHO-a, gospodin Vidović, nekoliko godina bio glavni tajnik  a zatim i predsjednik.

 

Smjenom suca Vidovića hrvatska država i hrvatsko pravosuđe pretrpjeli su nenadoknadiv gubitak a njegovom smrću hrvatski narod izgubio je jednu od najistaknutijih figura u borbi za neovisnost sudske vlasti u suvremenoj Republici Hrvatskoj. Gospodina Vjekoslava Vidovića uvijek ćemo pamtiti po njegovim dobrim djelima i  uspomena na njega nikada nam  neće izblijediti.  

 

Počivao u miru Božjem!

 

Hrvatska stranka prava 1861

 

Dobroslav Paraga, predsjednik