Došli su Ortynski, Crnić, Antičević-Marinović, a otišli Pavliček-Patak i Ivanišević / Promjene su bile spore i preoprezne / U zastaru palo oko 1800 kaznenih predmeta / Sudovima nedostaje još oko 260 sudaca, a dodatnih 60 milijuna kuna iz proračuna za 2002., dostatno upravo za popunu tih sudačkih mjesta

ZAGREB, 1. siječnja - U 2002. sudovi ulaze s oko 1,1 milijun neriješenih predmeta iz prošlih 10 godina. To ne znači da najveći dio sudaca ne radi i da je isključivo njihova krivnja za neriješene predmete. Po podacima za 2000. (za 2001. godinu podaci nisu poznati), suci su riješili oko 1,5 milijuna novih predmeta, odnosno predmeta u kojima su se stranke prvi put obratile sudu pretprošle godine. Te predmete riješila su 1393 suca i 241 sudski savjetnik. Sudovima nedostaje još oko 260 sudaca, a dodatnih 60 milijuna kuna iz proračuna za 2002. godinu dostatno je upravo za popunu praznih sudačkih mjesta.

Osim zaostataka, pravosuđe su u 2001. obilježile i brojne kadrovske promjene, uglavnom u pravosudnom vrhu. U veljači je za glavnoga državnog odvjetnika imenovan Radovan Ortynski. To nije prošlo glatko, jer su ga Ivan Zvonimir Čičak, Krunislav Olujić i Vladimir Gredelj optužili za nečasnu ulogu u studentskim demonstracijama u vrijeme Hrvatskog proljeća, a repovi tog slučaja još se vuku. S Ortynskim su se povezivale još neke afere. Uoči polaganja prisege, on je rekao da je jedna odluka Vrhovnog suda dokaz da je pravosuđe korumpirano, pa je došao u sukob s čelnikom toga suda Ivicom Crnićem.

To je Ortynskoga gotovo stajalo glavnoodvjetničkog mjesta. Uslijedili su novi skandali. Zbog afere PDV-a, glavni se državni odvjetnik prošle jeseni sukobio sa svojom dojučerašnjom bliskom suradnicom, županijskom državnom odvjetnicom u Zagrebu Dunjom Pavliček-Patak, što je u studenome uzrokovalo njezinu smjenu. U svibnju izabran za predsjednika Vrhovnog suda, Ivica Crnić je predložio niz mjera za poboljšanje stanja u pravosuđu. No, njihova realizacija neizvjesna je zbog manjka novca i neodgovarajućih zakonskih rješenja. Crnić, među ostalim, predlaže uvođenje licenciranih sudaca, prekovremeni rad u sudovima, premještanje mjerodavnosti s jednih sudova na druge, izvansudsko rješavanje sporova...

U srpnju je imenovano novo Državno sudbeno vijeće (DSV) sa 11 umjesto dotadašnjih 15 članova. Za predsjednika DSV-a izabran je Stanko Hautz. DSV je poveo stegovne postupke protiv nekoliko sudaca, uglavnom zato što su neki sudski predmeti pali u zastaru. Zato je DSV nedavno razriješio sudačke dužnosti Ivana Milanovića, bivšeg predsjednika Županijskog suda u Puli. Prošloga je ljeta objavljen podatak da je u sudovima palo u zastaru oko 1800 kaznenih predmeta. U rujnu je Ingrid Antičević-Marinović izabrana za novu ministricu pravosuđa. Ona zasad samozatajno obavlja svoju dužnost, što je pomalo iznenađenje s obzirom na temperament, koji je iskazivala u Saboru.

Neočekivano je i ministričino »zatopljenje« odnosa s predsjednikom Udruge hrvatskih sudaca (UHS) Vladimirom Gredeljem, koji je stalno u sukobu sa sadašnjom izvršnom vlašću. DSV je Gredelju skinuo sudački imunitet zbog sumnje da je zlorabio službeni položaj i ovlasti, a Gredelj je to protumačio kao »osvetu« Ortynskog. No, u prosincu je tročlano vijeće zagrebačkog Županijskog suda odlučilo da je neosnovana sumnja da je Gredelj počinio ta kaznena djela. Nepoznato je je li se državni odvjetnik na tu odluku Županijskog suda žalio Vrhovnom sudu.

U listopadu je imenovano Državnoodvjetničko vijeće, koje će imenovati zamjenike državnih odvjetnika. U prosincu je radom počeo Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK). U početku je USKOK zamišljen vrlo ambiciozno, no, neke su mu predložene ovlasti smanjene, osobito one o određivanju pritvora i oduzimanju imovine u slučaju sumnje da je počinjeno kazneno djelo organiziranog kriminala. Za ravnatelja USKOK-a imenovan je Dragan Novosel, a u Uredu rade samo on i njegova tajnica.

Krajem prosinca, Vladimir Gredelj ponovo je izabran za predsjednika Udruge hrvatskih sudaca (UHS) s četverogodišnjim mandatom. UHS je pred Ustavnim sudom neuspješno pokušao osporiti izbor novih predsjednika sudova. Izbor novih čelnika sudova krajem 2001. još nije okončan, iako su prvi natječaji objavljeni još u veljači. U 2001. ostala je neostvarenom ideja o osnivanju ureda za ratne zločine. Uglavnom zbog dugotrajnosti sudskih postupaka u Hrvatskoj, Europski sud za ljudska prava razmatra petnaestak tužbi iz Hrvatske.