ZAGREB - U godini u kojoj su Vladinu proračunsku politiku obilježile štednja, znatne redukcije raznih subvencija, jamstava i posudbi, unutarnji dug Repubhke Hrvatske (državni aparat i fondovi) u prvih devet mjeseci 2001. godine, prema prosinačkom biltenu Hrvatske narodne banke, povećan je za 2,658 milijardi kuna te sada iznosi ukupno 24 milijarde kuna. Povećan je, prema istome izvoru, i inozemni dug i to za 5,5 milijardi kuna te je dosegnuo 44,2 milijarde kuna. Budući da su to podaci za prvih devet mjeseci prošle godine, a nakon toga bilo je još zaduživanja države na tržištima kapitala, dugovi su još i veći.

Dok se državni aparat u lanjskoj godini zadužio ukupno 7,32 milijardi kuna, mirovinski i zdravstveni fond posudili su 1,15 milijardi kuna te su sada dužni ukupno 5,37 milijardi kuna. Država se, prema podacima HNB-a, na domaćem tržištu lani najviše zaduživala izdavajući trezorske zapise (1,88 milijardu kuna) te je njihova vrijednost dosegla ukupno 4,5 milijardi kuna. Još uvijek je najveća zaduženost u obveznicama 14,3 milijardi kuna.

Fondovi, koji su u 2001. godini za zaduženje najviše koristili kredite kod domaćih banaka, imali su smanjeni priljev sredstava u prvih devet mjeseci, u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Istodobno, izdaci za.mirovine u rečenom razdoblju porasli su deset posto. U zdravstveni sustav prebačeno je 1,3 milijardi kuna, 31 posto manje nego lani, ali je otvoreno pitanje dospjelih, a nepodmirenih obveza HZZO-a, pa se proejenjuje da su obveze države u tom dijelu zapravo 2,1 milijardi kuna. Zanimljivo je da se unatoč započetoj reformi socijalnog sustava, u 2001. godini vrijednost socijalnih davanja, prema Biltenu HNB-a, povećala za sedam posto. Isto tako, Vlada nije uspjela u nakani izdatke za plaće zaposlenih u državnim i javnim službama smanjiti za milijardu i pol kuna. Nakon negativnih reakcija, stalo se s otpuštanjima u vojsci i policiji, a nije došlo ni do primjene novih koeficijenata za plaće. Analitičari HNB-a procjenjuju da bi ušteda na plaćama mogla biti oko milijardu kuna.