Novi će izborni zakon u saborsku proceduru na proljeće, dok se njegovo donošenje najavljuje za kraj godine/ Ako se uistinu prihvati rješenje da čitava Hrvatska bude jedna izborna jedinica uz izborni prag od pet posto nema gotovo nikakvih izgleda da, na primjer, IDS u samostalnom istupu prijeđe taj prag/ To isto bi se moglo dogoditi i drugim manjim strankama, poput LS i HNS

ZAGREB, 6. siječnja – Hoće li novi izborni zakon, koji dio vladajuće ekipe daleko od očiju javnosti već priprema, postati u novoj godini politička tema broj jedan? Znači li rad na novom zakonu već sada možda i to da se aktualna vlast sprema za prijevremene izbore? I hoće li se oko pojedinih njegovih rješenja, kako tvrde u oporbi, koplja lomiti prije svega između stranaka vladajuće koalicije, a ne između vlasti i opozicije, kao što je bio slučaj prethodnih desetak godina? Prema onome što je javnosti zasad dostupno, sigurno je da će novi izborni zakon u saborsku proceduru na proljeće, dok se njegovo donošenje najavljuje za kraj godine.

Predsjednik saborskog odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Mato Arlović je potkraj prošle godine, najavljujući donošenje novog izbornog zakona, odbacio nagađanja o tome da petorka razmišlja o izvanrednim parlamentarnim izborima, ali je i znakovito dodao: »Takva se mogućnost nikada ne može do kraja isključiti«. Ipak, kako bi otklonio prigovore da i ova vlast, kao i prethodna, kroji novi izborni zakon prema svojoj mjeri neposredno prije izbora, Arlović je obećao da će se prijevremeni izbori, ako ih bude, održati prema sadašnjem zakonu o izboru zastupnika.

Prema mišljenju prof. dr. Nenada Zakošeka, to je »udar na regionaliste«, jer uz izborni prag od pet posto nema gotovo nikakvih izgleda da, na primjer, IDS u samostalnu istupu prijeđe taj prag. To bi se isto moglo desiti i drugim manjim strankama, poput LS-a, čak i HNS-a.

Vrlo je oštar u prvoj reakciji bio potpredsjednik IDS-a Damir Kajin, koji je optužio Arlovića da »takav predizborni inženjering nameće dvovlašće dviju najjačih stranaka, SDP-a i HDZ-a«. Zanimljivo je i da nijedna stranka petorke ne podržava svođenje Hrvatske na jednu izbornu jedinicu, pa se logično nameće pitanje čija je to, zapravo, ideja.

A trebala bi, ali tako, upozorava član Glavnog odbora SDP-a dr. Zdravko Tomac, da otvori ozbiljnu javnu raspravu o načelima izbornog sustava, u kojoj će se posebno čuti glas stručnjaka. »Vrijeme je da se u Hrvatskoj prestane s izbornim inženjeringom, treba prestati s praksom da se izborni zakon kroji prema potrebama jedne stranke ili političke grupacije«, ističe Tomac.

Kajin u kritici te izborne ideje vidi SDP-ovo pripremanje terena za sutrašnju veliku koaliciju s HDZ-om / Nikolić: Izborne promjene treba obaviti pravodobno da se izbjegnu pogreške uočene na lokalnim izborima / Kramarić: Uz izborni prag od pet posto, mnoge bi političke stranke s desetgodišnjom tradicijom naprosto nestale s hrvatske političke scene / Mate Granić: Ne smiju se zabraniti bilo kakve predizborne koalicije / Trconić: HSS je zdušno za tzv. otvorene liste / Krpina: Novi zakon neće ovisiti o volji HDZ-a, ali će sigurno izazvati potrese u petorci

ZAGREB, 6. siječnja – Mnoge je politologe, posebno one koji se podrobnije bave izbornim sustavima, iznenadila najava potpredsjednika Sabora Mate Arlovića da je u pripremi promjena izbornog zakona po kojoj bi cijela Hrvatska bila jedna izborna jedinica. Mnogi od njih, naime, smatraju da time SDP, zapravo, ne samo priznaje već i potiče daljnju bipolarizaciju hrvatske političke scene, što će zakočiti daljnju demokratizaciju Hrvatske. Naime, kažu, postojanje brojnih stranaka na hrvatskoj političkoj sceni naprosto je realnost, gotovo i tradicija koju politički faktori moraju uvažavati i njoj prilagoditi izborna pravila.

Neki političari, primjerice Damir Kajin (IDS), idu u kritici te izborne ideje i korak dalje od samih stručnjaka, pa optužuju najutjecajniju stranku u Hrvatskoj da priprema teren za sutrašnju veliku koaliciju SDP-a s najsnažnijom političkom oporbenom strankom - HDZ-om. Naime, prijedlog da cijela Hrvatska bude jedna izborna jedinica ide na ruku samo najsnažnijim političkim strankama, a male bi nestale sa scene. Je li namjera predlagača da se unište ili potpuno marginaliziraju stranke koje na izborima dobivaju neznatnu potporu birača, ali se kao koalicijski partneri nakon izbora počinju »ucjenjivački« ponašati u koalicijskoj vladi?

Što predstavnici političkih stranaka misle o izbornom konceptu Mate Arlovića, odnosno da cijela Hrvatska bude jedna izborna jedinica? Po svemu sudeći, ne razbijaju previše glavu izbornim pravilima i sustavima, što je iznenađujuće budući da o njima doista ovisi njihovo političko preživljavanje. Istina, političari su već navikli da svakoj izbornoj utakmici prethodi promjena izbornog zakona u skladu s trenutnim položajem vladajuće stranke, a oporba gotovo i nemaju utjecaja na taj proces.

Dorica Nikolić, glavna tajnica HSLS-a, te Boris Blažeković, glasnogovornik HNS-a, ne žele govoriti o pojedinostima ni sadašnjega niti budućeg izbornog zakona, jer smatraju da se tek treba otvoriti široka rasprava svih zainteresiranih nakon koje bi se općim suglasjem donijela izborna pravila kojima nitko ne bi poptuno izgubio ni potpuno dobio. No, Dorica Nikolić kaže da ima opravdanja mijenjati izborni zakon budući da se u međuvremenu promijenio Ustav i ukinuo Županijski dom, pa treba na neki način nadomjestiti taj manjak. HSLS se nekoliko puta zalagao za smanjenje broja zastupnika u Zastupničkom domu, ali treba odlučiti da li to učiniti smanjenjem broja izbornih jedinica ili drukčije. U svakom slučaju, preporučuje, izborne promjene treba obaviti pravodobno da se izbjegnu pogreške uočene na lokalnim izborima, koje su uglavnom posljedica lošeg zakona koji su zastupnici donijeli u posljednji trenutak.

Zlatko Kramarić, predsjednik LS-a, također je za pravodobno otvaranje rasprave o izbronom zakonu, jer je to jedno od predizbornih obećanja vladajuće koalicije. On je veliki protivnik toga da cijela Hrvatska bude jedna izborna jedinica, jer bi se Zastupnički dom ustvari pretvorio u predstavničko tijelo Zagreba i okolice umjesto da uvažava princip regionalne zastupljenosti. Uz izborni prag od pet posto, mnoge bi političke stranke s desetgodišnjom tradicijom naprosto nestale s hrvatske političke scene, tvrdi Kramarić. »Došlo bi do takvog apsurda da čak ni predstavnik stranke koja vlada Istrom (IDS) ne bi sjedio u Saboru, čime se volja istarskih birača uopće ne bi mogla iskazati!« - tvrdi Kramarić, dodavši da bi takav izborni zakon pogodovao samo SDP-u i HDZ-u te, eventualno, HSS-u. I on se slaže s Kajinovim mišljenjem o tome da je vjerojatno u pozadini te inicijative namjera da se uspostavi »tiha koalicija« dviju najjačih stranaka. Predsjednik LS-a smatra da se mora razgovarati i o mogućnosti uvođenja otvorenih lista, o »pozitivnoj diskriminaciji« (tj. da manjine imaju dva glasa) te o mogućnosti da dijaspora ipak glasuje, makar ne na posebnim listama.

Mate Granić, predsjednik DC-a, zagovornik je što većeg konsenzusa političkih stranaka o izbornom zakonu. »Ali, ono što se nikako ne smije dogoditi, to je bilo kakva zabrana prijeizbornih koalicija«, tvrdi Granić, čija stranka zagovara proporcionalni izborni sustav. Što se tiče veličine i broja izbornih jedinica, DC-u bi, budući da je prisutan u svim županijama, bila prihvatljiva i jedna, iako predstavnici te stranke smatraju logičnijim da ih bude više, jer bi to bolje odražavalo volju biračkog tijela, a bilo bi i korektnije prema strankama koje su osobito jake u nekim regijama. No, broj izbornih jedinica, preporučuje Granić, ne smije biti ni prevelik, jer bi se u tom slučaju morao podići izborni prag na više od pet posto, što bi pak dovelo u pitanje opstanak nekih stranaka.

Potpredsjednik HSS-a Luka Trconić upozorava na to da prijedlog novog izbornog zakona još nije ni formuliran. Petorka o tome ni načelno još nije razgovorala, pa mu se čini da je izborni zakon »iz čista mira postao top-tema, a da ne znamo tko je za to kriv«. Načelno, on je protiv toga da cijela zemlja bude jedna izborna jedinica. To bi odgovaralo samo velikim strankama, a manjim ili regionalnim strankama to bi već u startu praktički onemogućilo sudjelovanje u državnoj vlasti. Zato o tome, kaže, treba postići kompromis - manje izbornih jedinica no danas (10), ali svakako više od jedne. Najvažnije je naći rješenja koja će omogućiti da se biračka volja na pravi način izrazi. »Tome sve treba podrediti. Zato HSS i jest zdušno za tzv. otvorene liste«, tvrdi Trconić.

Potpredsjednik HDZ-a Drago Krpina tvrdi da je izborni zakon kao tema smišljeno plasirana krajem godine, u vrijeme kad uopće nije bila aktualna. On ne sumnja da će vlast ići s novim zakonom. »Na žalost, u Hrvatskoj je postala praksa da se prije svakih izbora donosi novi izborni zakon. Nije drukčije bilo ni u vrijeme HDZ-a«, upozorava Krpina. »Zabrinuta za rezultate na idućim izborima, vlast će nastojati skrojiti model koji će joj jamčiti najveće šanse. Novi zakon neće ovisiti o volji HDZ-a, ali će sigurno izazvati potrese u petorci. Ipak, treba pričekati i vidjeti tko će biti predlagatelj - Vlada, SDP ili pak klubovi vladajuće petorke«. Krpina smatra da Hrvatskoj najviše odgovara kombinacija većinskog i razmjernog sustava. Otvorene liste su, kaže, dobra ideja, jer daju mogućnost biračima da izraze svoj stav i prema stranci i prema pojedinom kandidatu.