Vjesnik: 07. 01. 2002.

U 2002. za otplatu inozemnog duga 2,3 milijarde dolara

Zaduženost Hrvatske veća je nego tranzicijskih zemalja srednje i istočne Europe i u 2001. godini iznosila je oko 25 posto izvoza roba i usluga / Ukupan inozemni dug iznosi gotovo 11,2 milijarde dolara, odnosno 56 posto BDP-a, a prema MMF-u stopa od 68,9 posto karakterizira zemlje s poteškoćama u otplati / Oko 50 posto inozemnog duga odnosi se na državu, što dodatno potencira pitanja o (pre)zaduženosti zemlje

Hrvatska je još daleko od razine zaduženosti zemalja koje su imale problema s otplatom vanjskog duga, zaključuje Martina Dalić, glavni ekonomist Privredne banke Zagreb u najnovijem broju Makroekonomskih prognoza.

Iako ne postoji čvrsto teorijsko pravilo prema kojem bi se moglo utvrditi je li zemlja prezadužena ili nije, na osnovi iskustava iz prakse smatra se da je kritična razina duga negdje oko dvostruke vrijednosti izvoza roba i usluga. U hrvatskom slučaju vanjski dug trenutačno odgovara 122,6 posto vrijednosti izvoza roba i usluga.

Hrvatska među zaduženijim zemljama

Mjereno odnosom prema izvozu roba i usluga, zaduženost Hrvatske je veća nego tranzicijskih zemalja srednje i istočne Europe i hrvatski godišnji teret otplate duga relativno je viši. U 2001. godini oko 25 posto hrvatskog izvoza roba i usluga otišlo je na otplatu glavnice i kamata inozemnih dugova, dok je taj postotak u slučaju Slovačke 10,1, Češke 10,4, Poljske 14,1, Mađarske 15,5 te Bugarske 17,8.

Nešto bliže Hrvatskoj je Rumunjska, koja je lani na otlatu svojih dugova utrošila 23,1 posto ukupnog izvoza dobara i usluga. U zemlji s poteškoćama u otplati, Argentini, koja ovih dana proživljava potpuni slom, taj omjer iznosi 31,2 posto, što znači da mu se i Hrvatska polako već približava. Ohrabruje jedino podatak da se taj postotak u hrvatskom slučaju od 1999. godine, kada je iznosio 29,3 posto izvoza, kontinuirano smanjuje, a ne raste rapidno kao u slučaju Rumunjske. Ukupan inozemni dug krajem listopada 2001. godine, prema podacima Hrvatske narodne banke, iznosio je gotovo 11,2 milijarde dolara, odnosno 56 posto bruto domaćeg proizvoda.

I prema tom pokazatelju Hrvatska se nalazi među jače zaduženim zemljama u srednjoj i istočnoj Europi. Ukupan dug Mađarske čini 64,3 posto njezina BDP-a, dok dug Bugarske odgovara iznosu od 76,3 posto njezina bruto domaćeg proizvoda. Slovačka zaduženost od 55,6 posto BDP-a vrlo je slična hrvatskoj, dok Poljska i Češka (po 42 posto BDP-a) i Rumunjska (30,6 posto BDP-a) spadaju u manje zadužene zemlje u regiji.

Hrvatska i Mađarska kontinuirano od 1996. odnosno 1997. godine povećavaju vanjski dug i približavaju se stopi od 68,9 posto vanjskog duga kao udjela u BDP-u, što prema MMF-u karakterizira zemlje s poteškoćama u otplati.

Rast dolarskog iznosa vanjskog duga

Inače, u proces tranzicije Hrvatska je ušla kao relativno nisko zadužena zemlja. Nakon uređivanja odnosa s Londonskim i Pariškim klubom udio vanjskog duga u BDP-u iznosio je krajem 1996. godine 26,7 posto BDP-a.

U Hrvatskoj se oko 50 posto inozemnog duga odnosi na državu. Slična je situacija i u Mađarskoj, gdje udio državnog duga u vanjskom dugu iznosi 48,2 posto, u Poljskoj 49,5 posto te u Sloveniji 31,4 posto.

Dolarski iznos vanjskog duga Hrvatske u 1999. porastao je za 17 posto, u 2000. za 19,6 posto, a u 2001. godini za oko 10 posto. To je kompenzirano, tumači Martina Dalić, velikim rastom domaćeg javnog duga koji je u 2001. porastao za 20 posto. Trošak otplate toga dijela duga koji, naročito u sektoru države, ima u značajnoj mjeri osobine vanjskog duga, jest u uzlaznoj putanji.

Glavna ekonomistica PBZ-a ističe da Hrvatsku u pozitivnom smislu od ostalih tranzicijskih zemalja izdvaja nizak udio kratkoročnog duga u ukupnom dugu, kao i visoka likvidnost države.

Naime, devizne pričuve države krajem studenoga iznosile su 4,6 milijarde dolara, dok u cijeloj 2002. godini za otplatu inozemnog duga s kamatama, koji se ne odnosi u cijelosti na državu, treba izdvojiti gotovo 2,3 milijarde dolara.

Darko Markušić