ZAGREB - Od opće je koristi da se srednje javne (državne) škole preustroje pri čemu se mora nastojati na okrupnjavanju škola i smanjenju njihova broja sa sadašnjih 360 na 250 do 300 škola, stoji u nacrtu Pedagoškog standarda što će ga Ministarstvo prosvjete i športa uskoro predstaviti Vladi. Smanjenje broja državnih srednjih škola, stoji u ovom nacrtu, provelo bi se s ciljem podizanja kvalitete i racionalnosti njihova rada. S druge strane, u Ministarstvu napominju kako je od općeg interesa povećati broj kvalitetnih privatnih srednjih škola s pravom javnosti, kojih je sad 31, od čega je njih 11 u vlasništvu vjerskih zajednica.

Pedagoški standard predviđa osam do deset umreženih računala. Uz jedan televizor na dva razreda predviđa se da svaka škola mora imati dva videorekordera, radiokasetofon s CD-om, jedan dijaprojektor na svaka četiri razreda, grafoskop, glasovir, razglasni uređaj i 12 knjiga po učeniku. Razredni odjel ima u pravilu 30 učenika, a iznimno može imati više od trideset, no ne više od 35 učenika. Razred redovite škole za djecu s posebnim potrebama može imati od 20 do 25 učenika, u dodatnoj i dopunskoj nastavi smije biti od četiri do deset učenika, a u slobodnim aktivnostima od deset do dvadeset učenika.

Istodobno, smatraju u Ministarstvu, mora se pratiti razvoj javnih potreba za povećanjem smještajnih kapaciteta u đačkim domovima, s obzirom na to da će se taj broj smanjiti za oko 30 posto, zahvaljujući podizanju standarda domskog smještaja i rada. Podizanje standarda pretpostavlja među ostalim da jedna domska soba treba biti opremljena s tri ležaja, tri radna stola s rasvjetom, tri stolca s naslonom, zidnim policamna, sanitarnim prostorom za jednu do tri sobe.

Hrvatski školski sindikat Preporod izrazio je jučer svoju konsternaciju sadržajem “Pedagoškog standarda” kojim se, među ostalim, planira smanjiti broj srednjih škola za 20 posto. Cijeli dokument, prema mišljenju Preporoda, iskorišten je da se smanji dosegnuta razina postojećih standarda u srednjoškolskom sustavu obrazovanja. Predviđeno smanjenje norme za nastavnike stvorit će tehnološki višak najmanje 700 radnih mjesta, a Preporod posebno smeta decentralizacija školstva. Između redaka dokumenta, prema riječima Željka Stipića, predsjednika Glavnog vijeća Sindikata Preporod, može se iščitati kako će se plaće zaposlenih u srednjim školama u najskorije vrijeme isplaćivati iz proračuna regionalne i lokalne uprave i samouprave.

Petorka bi, veli Stipić, mogla učiniti pogrešku decentralizirajući sve, pa i ono što se nikako ne bi smjelo decentralizirati. “Nejednake plaće za jednak posao rješenje je koje sigurno vodi u potpuni kaos i uništenje srednjeg školstva”, ustvrdio je Stipić. Vinko Filipović, predsjednik Preporoda smatra kako je Pedagoški standard još jedan dokument koji neće saživjeti u praksi, jer je on zapravo “samo skromni popis želja bez jasne dinamike realizacije”. Primjerice, standardom se predviđa obveza stručnog usavršavanja nastavnika, dok su ovogodišnjim proračunom sredstva za stručnu literaturu smanjenja za 60 posto, a broj sati i naknade mentorima koji uvode nastavnike početnike u posao smanjene su četiri puta.