Liberali će se na saboru stranke, 2. veljače, natjecati za jedno predsjedničko mjesto, četiri potpredsjednička i nekoliko mjesta u stranačkim tijelima / Dosad su stigle samo dvije prijave: Joze Radoša i Dražena Budiše, koji će se boriti za čelno mjesto u HSLS-u / Iako su liberali Požeško-slavonske i Karlovačke županije za predsjednicu HSLS-a kandidirali Đurđu Adlešić, gotovo je sigurno da ona tu ponudu neće prihvatiti

ZAGREB, 8. siječnja - Još je samo 10 dana ostalo socijalnim liberalima koji još razmišljaju trebaju li svoje političke ambicije u HSLS-u i formalizirati kandidaturom za neku od funkcija. Naime, rok za kandidacijske prijave istječe 18. siječnja. Na raspolaganju nema previše funkcija, ali su primamljive, jer omogućuju kakvu-takvu političku budućnost. Liberali će se na saboru stranke, 2. veljače, natjecati za jedno predsjedničko mjesto, četiri potpredsjednička i nekoliko manje zanimljivih mjesta u stranačkim tijelima.

Dosad su u središnjicu stranke stigle samo dvije službene prijave: Joze Radoša i Dražena Budiše, koji će se boriti za čelno mjesto u HSLS-u. Iako su liberali Požeško-slavonske i Karlovačke županije za predsjednicu HSLS-a kandidirali Đurđu Adlešić, gotovo je sigurno da ona ponudu neće prihvatiti. Ne samo zato, što je već javno podržala Budišinu kandidaturu, pa bi promjenom odluke dovela u pitanje svoju političku vjerodostojnost, nego i zato što je svjesna da u srazu s Budišom ne bi imala izgleda, ali bi, zbog rasipanja glasova, umanjila njegovu očekivanu pobjedu.

Budiša je politički »stvorio« Đurđu Adlešić, ona je toga svjesna i zahvalna. Njezine vrtoglave parlamentarne karijere ne bi bilo da je upravo Budiša nije predložio za predsjednicu najosjetljivijeg sektora, Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. U stranačkoj se politici vinula do potpredsjedničkog mjesta vlastitim snagama, tajnim glasovanjem, ali ni tu nije bila na odmet Budišina karizma u čijoj je »struji« brodila. U politici se, istina, dugovi ne moraju vraćati, što najzornije pokazuje primjer dr. Gorana Granića, ali Đurđa Adlešić ne pripada tipičnim političarkama budući da je svjesna nekih svojih političkih ograničenja i da je zadržala minimum političke korektnosti bez koje nema dugoročnijeg preživljavanja.

Ipak, Đurđa Adlešić do samog će sabora stranke, pa i na njemu, pokušati arbitrirati među dvjema zavađenim strujama, što i sada čini. Ovih se dana sastala ne samo s Budišom, što je normalno, ako su već odlučili do pobjede u »dvojcu«, nego je istog dana razgovarala i s Radošem. Čini se da je tek nakon toga postala svjesna u kakvom su raskolu i raskoraku, osobnom i političkom, dvojica predsjedničkih kandidata i da je arbitriranje zapravo besmisleno, jer je unaprijed osuđeno na neuspjeh. U HSLS-u su netrpeljivosti i sukobi došli do točke kad se ni jedan susret i ni jedan razgovor ne shvaćaju kao dio političkog posla, nego se unaprijed s nepovjerenjem gleda tko je s kim i zašto.

Čak su i samoj Đurđi Adlešić, priznaje, takvi razgovori postali neugodni. Zanimljivo je da ona, primjerice, s dr. Granićem, jednim od najutjecajnijih političara u koalicijskoj vladi, već duže ne razgovara, kao ni Budiša. Već i to pokazuje u koliko je nužno što hitnije održati stranački sabor na kojemu netko mora doživjeti potpuni poraz, a drugi trijumfalnu pobjedu. U okolnostima proključalih stranačkih strasti, sredine ne može biti.

Osim predsjedničke utrke, bit će zanimljive i potpredsjedničke. Na saboru HSLS-a izravno se biraju samo četiri potpredsjednika, ali u utrku je, u pravilu, na svakome dosad održanom saboru išlo od 10 do čak 15 ljudi. S velikom se pouzdanošću može tvrditi da će se za to mjesto kandidirati neki od sadašnjih potpredsjednika, primjerice Goranko Fižulić, Vilim Herman i Đurđa Adlešić, ali i neki drugi utjecajni socijalni liberali, recimo Ivan Čehok, Joško Kontić koji je samovoljno napustio to mjesto u vrijeme Budišine ostavke, Jadranko Kosor, Hrvoje Vojković, Zdravko Vukić, Željko Glavan, Branimir Levačić, Jadranka Katarinčić Šprlj i Darko Tuček.

Izravan sraz potpredsjedničkih kandidata pokazat će ne samo njihovu popularnost među izaslanicima nego i odnos snaga među dvjema najjačim frakcijama u HSLS-u. Rezultat izbora neposredno će utjecati na budući posao izabranog predsjednika, otežavajući ga ili olakšavajući. Predsjednik, doduše, negativan izbor može anulirati budući da ima najveći utjecaj na izbor »stranačke vlade«, odnosno Malog vijeća. Njega čine predsjednik, četiri potpredsjednika, glavni tajnik kojega nakon izbora Velikom vijeću predlaže predsjednik i još osam članova, koje Velikom vijeću također predlaže predsjednik. U pravilu, dosad je njegov izbor prihvaćan - u potonjim sukobima vidimo i s kakvim rezultatom za predlagača! Upravo zbog iskustva, budući će predsjednik pažljivo birati članove Malog vijeća.