ZAGREB, 9. siječnja - Iako će u javnosti pokušati predstaviti svoju homogenost, u HDZ-u vrije. Uoči sjednice Središnjeg odbora stranke, zakazane, 14. siječnja, kao uvod u kampanju za stranačke izbore, ma koliko se svi trudili to prikriti, na vidjelo ipak izlaze znatne razlike. Iako će se u spekulacijama o imenima kandidata za predsjedničku fotelju spominjati nekolicina imena, dva su ipak najsigurnija. Borba se vodi između aktualnog predsjednika dr. Ive Sanadera, te nekoć najmoćnijeg čovjeka u HDZ-u, koji je već dvije godine (svojom željom i lukavošću) u sjeni, dr. Ivića Pašalića.

Nakon Tuđmanove smrti, HDZ je bio na najnižim granama od osnutka, a pod Sanaderovim vodstvom popularnost mu se penje. Prošlog je vikenda u Splitu obilježena 12-godišnjica osnutka stranke. Među brojnim stranačkim uglednicima upadljivo je nedostajao Ivić Pašalić. Nije bilo ni Drage Krpine, glavnoga tajnika Jose Škare, Ljerke Mintas-Hodak, ali Pašalićev je izostanak bio najuočljiviji. On će, doduše, s dozom cinizma reći da ga na skup nitko nije ni pozvao.

Za Pašalića je to dovoljan znak da ga Sanader želi izbaciti iz utakmice za predsjednika, kao i za ljude iz njegova okruženja, koji tvrde da je proslava u Splitu zapravo trebala biti protuteža skupu koji su 18. prosinca, također u Splitu, održali Pašalić, dr. Andrija Hebrang i dr. Ivica Kostović. Pašalićev krug tvrdi da je Sanader u Splitu otvorio kampanju za stranačke izbore, koji će se održati na VII. saboru stranke, 21. travnja.

Na splitski skup nisu došli svi pozvani predsjednici županijskih organizacija, a u javnost je krenula i priča o tome da je Sanader, zajedno sa suradnicima, želio smanjiti broj izaslanika Mladeži HDZ-a na VII. saboru HDZ-a s dosadašnjih 250 na 40. Javna je tajna da većina hadezeove Mladeži podržava Pašalića, no, predsjednici županijskih ogranaka taj su prijedlog odbacili i o njemu se neće raspravljati na sjednici Središnjeg odbora. A od njega se očekuje mnogo: upravo bi na toj sjednici trebalo prihvatiti Postupovnik budući da unutarstranački izbori počinju početkom veljače. Otvoreno je i pitanje zahtjeva da se po županijskim organizacijama otvori pretkandidacijski postupak, po kojem bi bilo moguće kandidiranje za najviše dužnosti i prije stranačkih izbora, a kandidati bi unaprijed iznosili svoje programe.

Imena mogućih kandidata za predsjednika su manje-više poznata. Osim Sanadera i Pašalića, govori se da će se kandidirati i Drago Krpina. On će pokušati zadržati image hadezeovca koji ne pristaje ni uz Sanadera niti uz Pašalića, nego će zapravo lobirati za sebe. Dosad je izričito naglašavao da se njegovo ime ne spominje u pričama o malverzacijama i da je njegov ugled neokaljan. Sami hadezeovci smatraju da su Krpinini izgledi minimalni.

To se ipak ne bi moglo reći za najjačeg hadezeovca u Saboru, Vladimira Šeksa, za kojeg se također očekuje da će ući u utrku za predsjednika. Ne može se poreći da Šeks ima znatan utjecaj u podružnicama na terenu, kao ni da je pravnički stručnjak za stranačke potrebe. Formalno, on je uz Sanadera, ali po onome što se može čuti u stranci, Šeks ima samo jednu iskrenu želju: vidjeti se na mjestu predsjednika HDZ-a! To bi, nakon 10 godina, bilo ostvarenje njegova najvećeg sna.

Iz HDZ-a se čak čuje da bi u trku mogla ući i sadašnja potpredsjednica stranke Maja Freundlich, čiji su iznimno radikalni istupi javnosti dobro poznati. Još se ne zna kakva će biti pravila unutarstranačkih izbora, a treba pričekati i odluku o određivanju kvote izaslanika za sabor, jer će se po tome znati koliko će biti predstavnika iz dijaspore, koliko iz Mladeži, a koliko iz županijskih organizacija. Po tome će se moći jasnije uočiti i odnos snaga. Između Sanadera i Pašalića razlike su i u koncepciji izlaska HDZ-a na izbore: Sanader je javno kazao da stranka izlazi samostalno, ali su moguća poslijeizborne koalicije u kojima on vidi HSLS i HSS.

No, Pašalić i njegova ekipa žele osnivanje »hrvatskog bloka« u kojem bi, uz HDZ kao stožernu stranku, bili i HSLS, HKDU i HIP, dok se o pozivu HSP-u još razmišlja. Pašalićev krug ne želi koaliranje s HSS-om, jer smatra da je ta stranka najvjerniji SDP-ov partner. Sanaderova i Pašalićeva strana jedinstvene su u tome da ne žele koaliciju s Granićevim DC-om, za kojega drže da je izdao HDZ.

Predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader je na zimskom odmoru, no ipak je rekao Vjesniku: »Vratili smo HDZ-u mjesto koje mu na političkoj sceni pripada. Kao predsjednik, učinit ću sve da VII. sabor bude demonstracija snage HDZ-a. Neće se ostvariti scenarij koji mnogi priželjkuju, a to je raskol u stranci«, kaže Sanader. On poriče tvrdnje da je od Pašalića tražio da odustane od svoje kandidature, pa da sâm bude jedini predsjednički kandidat, ali ne negira da su se njih dvojica nekoliko puta susreli.

»Na saboru stranke razočarat ćemo sve koji žele da se HDZ raspadne. Kao predsjednik, moram učiniti sve da stranka bude što snažnija i spremnija za buduće izbore i zato se neću osvrtati na kojekakve interpretacije i virtualnu stvarnost koja se pokušava stvoriti. Svojim smo radom i potporom na terenu potvrdili ispravnost politike koju vodimo, pa očekujem nastavak te politike i nakon sabora stranke«, ističe Sanader. Komentirajući to da je upravo on želio smanjiti broj izaslanika Mladeži HDZ-a na stranačkom saboru, on tvrdi: »Upravo na moj prijedlog, Mladeži je ostavljena dosadašnja kvota, jer oni su budućnost HDZ-a! Ostavljena je i kvota Zajednici žena HDZ-a, ali smatram da je 20 izaslanica ipak premalo s obzirom na proklamiranu politiku zastupljenosti žena i na istaknutu ulogu predsjednice Zajednice "Katarina Zrinska" Jadranke Kosor«, napominje Sanader.

Zamoljen da komentira istup Hrvoja Hitreca, koji je na proslavi u Splitu rekao da treba zabiti glogov kolac u srce komunističkih vampira, što je u javnosti ocijenjeno skandaloznim, Sanader kaže: »Ja sam za biranje riječi, jer izgovorena riječ ima težinu, ali svatko u politici ima svoj stil. Ja ne bih tako rekao«. Sanader vjeruje u svoju pobjedu na HDZ-ovim izborima, a nakon toga, drži, HDZ će se vratiti na vlast, jer će sigurno pobijediti na idućim izborima u Hrvatskoj, na koje će izaći samostalno.