ZAGREB, 9. siječnja - Hrvatska se na međunarodnim financijskim tržištima zadužuje uz previsoku cijenu, prokomentirao je za Vjesnik najnoviju najavu Ministarstva financija da će krajem siječnja emitirati obveznice u visini 500 milijuna eura (3,7 milijardi kuna) Željko Lovrinčević, analitičar sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Naime, najveća svjetska gospodarstva - SAD i Japan, već su potonula u recesiju, dok eurozona stalno pleše na tankoj liniji prema recesiji, pa opada interes za vrijednosnim papirima najrazvijenijih svjetskih ekonomija. U takvim uvjetima tranzicijske zemlje, među kojima je i Hrvatska, ulagačima predstavljaju dobro i sigurno utočište jer je njih recesija u okruženju uglavnom zahvatila marginalno ili ih uopće nije dotakla, što znači da raste i interes ulagača za njihovim vrijednosnim papirima. Jedna od posljedica toga trenda jest i jeftiniji pristup novcu za zemlje iza negdašnje željezne zavjese, a samim tim i niže i povoljnije kamate po kojima se mogu zaduživati, pojašnjava Lovrinčević.

Hrvatska bi stoga trebala iskoristiti nastalu situaciju u svoju korist i novu emisiju državnih obveznica ponuditi uz nižu kamatu, budući da interes za njima sada nije upitan. Očekivano jačanje eura tvorcima hrvatske fiskalne politike trebao bi biti dodatni poticaj da svoje vrijednosne papire ulagačima u Europi ponude uz nižu kamatu, jer će u protivnom u proračunu morati izdvajati veća sredstva za otplatu kamata, naglašava Lovrinčević. Stoga bi, upozorava on, o svemu tome u Ministarstvu financija trebali voditi računa barem prilikom daljnjih emisija obveznica.

S njime se, međutim, ne slaže glavni ekonomist Raiffeisenbank Ante Žigman, koji upozorava na još uvijek nezadovoljavajući kreditni rejting Hrvatske u usporedbi s ostalim tranzicijskim zemljama srednje Europe. Ocjena međunarodnih bonitetnih kuća, naime, ulagačima govori da još uvijek imaju posla sa zemljom u kojoj postoji stanovit rizik.

Osim toga, u obzir treba uzeti i podatak da je riječ o nešto dužoj emisiji obveznica, s rokom dospijeća od najvjerojatnije sedam godina, što znači da je i rizik vraćanja novca ulagačima veći, pa samim time Zagreb mora ponuditi i veću kamatu, pojašnjava naš sugovornik. No, trend okretanja ulagača vrijednosnicama tranzicijskih zemalja svakako je prisutan, pa se u perspektivi može računati da će one svoje obveznice ulagačima ponuditi uz niže kamate, zaključuje Žigman.

Analitičari s kojima smo razgovarali slažu se da će najnovija emisija državnih obveznica imati uglavnom neutralan učinak na gospodarstvo i vanjski dug države. Nove će euroobveznice, naime, Ministarstvo financija i emitirati radi otplate starih dugova, koji nam početkom ove godine obilno dolaze na naplatu. To znači da se prihod od njihove prodaje neće ni mijenjati u kune, pa će izostati uobičajeni aprecijacijski pritisci na domaću valutu, a time i glavobolje hrvatskih izvoznika.

Adriano Milovan