Zašto sada odlučujemo kupovati 18 posto struje od Krškog? Sporazum je dio paketa s granicama i Ljubljanskom bankom, zbog kojih smo popustili

ZAGREB - Sporazum o nuklearki Krško koji je Hrvatska u prosincu potpisala sa Slovenijom, javnost, pa tako ni stručna, do sada nije vidjela. Struju iz Slovenije Hrvatska bi trebala početi kupovati u srpnju ove godine, no, još uvijek nije obznanjeno koliko će nakon dekomisije nuklearke 2023. godine Hrvatska otpada primiti, kako i gdje će ga zbrinuti, te, konačno, hoće li dobiti i nešto drugo osim otpada.

Kako je za naš list rekao savjetnik predsjednika Mesića za zaštitu okoliša Esad Prohić, potpisani sporazum je obavijen velom tajne i zato se, za razliku od svih ostalih ugovora koje je Vlada potpisala, ne nalazi na njenim Internet stranicama.

“Pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku Roman Nota naglašava da je sporazumom spašeno 700 milijuna američkih dolara, pri čemu uopće nije jasno otkud mu ta brojka. Na kraju krajeva, zašto Vlada ne objavi te velike koristi koje Hrvatska navodno dobiva sporazumom?”, istaknuo je Prohić našem listu, spreman priznati da nije bio u pravu ako mu se odgovori argumentirano, a sporazum objavi. Kako dodaje, Nota govori o 700 milijuna dolara koristi, no, zaboravlja reći da sama dekomisija nuklearke košta izmedu 500 i 700 milijuna DEM.

Na račun popuštanja i u slučaju NE, Hrvatska bi, osim polovine nuklearnog otpada, mogla dobiti i velike količine ozračenog goriva koje se za sada pohranjuje u bazenima uz nuklearku. Radioaktivnost tog goriva daleko je veća od, primjerice, radioaktivnosti zabilježene u Černobilu, a kako Vlada ne otkriva što je konkretno potpisala, može se pretpostaviti da ćemo morati preuzeti i dio odgovornosti nad tim gorivom. Ono, napominje Prohić, mora biti obrađeno u, primjerice, Rusiji, Kini ili Francuskoj, dokle ga treba otpremiti, otpremanje i osigurati, na kraju sve i platiti.

Prema jučer odaslanoj vijesti Slovenske tiskovne agencije, slovenska pregovaračka strana je predsjedniku uprave HEP-a Ivi Čoviću predložila odgodu prvog sastanka na kojem bi se pokrenulo osnivanje zajedničkog poduzeća za upravljanje nad nuklearkom. Na Čovićev prijedlog da se sastanu 15. siječnja, direktor Elesa Vekoslav Korošec odgovorio je da slovenski dio tima “nije imao vremena pripremiti sastanak”.

Slovenci odugovlače jer kalkuliraju, uvjeren je savjetnik Predsjednika RH, koji podsjeća na zakon kojim se zabranjuje uvoz, prerada, skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada koji nije nastao u RH. Bitno je naglasiti, kaže, da je sporazum u ime Slovenije potpisao njihov ministar zaštite okoliša, a s naše strane premijer Ivica Račan. Ministra Božu Kovačevića je sporazum iznenadio i s nekim se njegovim dijelovima on ne slaže.

Bojana MRVOŠ