Jutarnji list: 16. 01. 2002.

INTERVJU Zlatko Tomčić, predsjednik HSS-a i Hrvatskog sabora, otvoreno o aktualnim političkim zbivanjima

Ne želim uvrijediti Račana, ali mjesto premijera je za mlađe

Ako se nastave svađe u koaliciji, nećemo dočekati kraj mandata. U Vladi koja ovako funkcionira ne želim biti premijer. Imam krajnje korektne odnose s Račanom i Mesićem. Ne bi bilo u redu da u ovom trenutku podržim ulazak Dražena Budiše u Vladu

Razgovarao: Ivica Buljan

Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić prvih dana ovog tjedna bio je zaokupljen svečanom sjednicom Sabora u povodu desete godišnjice priznavanja Hrvatske, ali već danas pod njegovim ravnanjem zastupnici će početi ovogodišnja saborska zasjedanja.

· U Saboru je jučer svečanom sjednicom obilježeno deset godina od dana na koji je EU priznao Hrvatsku. Hoće li Hrvatska morati čekati dvadesetu godišnjicu priznanja da postane punopravni član EU?

- Neke činjenice upućuju na to da bi se i to moglo dogoditi, što bi za Hrvatsku bilo krajnje deprimirajuće. Stoga često govorim da Hrvatska mora jasno postaviti ambiciozniji program u integraciji prema EU. Ono što ovisi o nama u procesu integracije moramo napraviti u što kraćem roku. Time se stvara bolje ozračje, a istodobno tjera naše partnere da Hrvatsku doživljavaju kao stabilnog partnera, s vrlo dobrom perspektivom, čime bi se, ubrzao proces njezina primitka u EU. Unatoč svemu možemo biti zadovoljni činjenicom da smo izašli iz financijske i političke izolacije, kao i time što smo postali partneri Europskoj uniji.

· Jedan od uvjeta koje bi trebalo ispuniti je i bolje gospodarsko i socijalno stanje. No, običan građanin još ne osjeća da se nešto popravilo i da se bolje živi?

- Činjenica je da su među uvjetima za prijam u EU i određeni ekonomski parametri poput, primjerice, prihoda po stanovniku. Osobno nisam zadovoljan makroekonomskih pokazatelima razvoja na razini povećanja bruto nacionalnog dohotka na razini od 3 do 3,5 posto. Vaša konstatacija da građani ovog trenutka ne osjećaju poboljšanje kvalitete života točna je, barem prema podacima koji se izražavaju statističkim metodama. Postavlja se pitanje sivog priljeva deviznih sredstava u banke radi konver zije u euro u iznosu od nekoliko milijardi maraka izvučenih iz čarapa.

· Vlast je tu da kontrolira novčane tokove i suzbija sivu ekonomiju, a ocjena je da ova vlast u to ne čini efikasno?

- Smatram da ova vlast, bez obzira na to što joj i ja pripadam, ne nastupa dovoljno energično. Glavni je cilj vlasti da najširim slojevima omogući zadovoljavajuću kvalitetu življenja. Mislim da su sada stvorene određene makoekonomske pretpostavke, ali pred nama je provedba u idućih nekoliko mjeseci.

· Vlada je predstavila svoj program zapošljavanja ‘S faksa na posao'. Kakva su vaša očekivanja?

- Bez obzira što ga dio populacije koja je bez posla može protumačiti kao pomalo diskriminatorski projekt, mislim da je Vlada, kad je riječ o toj selektivnosti, prilično dobro počela. Ako se, međutim, ostane samo na ovom programu, neće se mnogo toga napraviti i stoga Vlada i dalje mora sustavno raditi na programima zapošljavanja.

· Stanje u HSLS-u opet je aktualno. Ako Dražen Budiša ponovno bude predsjednik stranke, hoćete li podržati, primjerice, njegov zahtjev da uđe u uži Vladin kabinet?

- Neću vam odgovoriti na ovo pitanje do završetka izborne skupštine HSLS-a. Nitko od koalicijskih partnera ne smije navijački nastupati u korist bilo kojeg od kandidata. Kad bih sada rekao da ću podržati ulazak Dražena Budiše u Vladu, značilo bi to da sam pristaša njegova izbora, ali to, dakako, ne bi bilo korektno.

· Kakva su vaša, očekivanja, hoćete li izdržati do kraja mandata?

- To ovisi o više elemenata. Na žalost, iz realne životne sfere nešto ih je manje, a više je onih iz političke te međusobnih odnosa u pojedinim strankama ili u koaliciji. Jedan od velikih problema su odnosi u HSLS-u, a drugi je ovaj boks meč koji se pojavio na razini grada Zagreba između SDP-a i HNS-a. Vjerujem da se i taj problem može riješiti i prevladati, ali ne javnim medijskim sukobljavanjima, nego suptilnim dijalogom. Ako se tako nastavi, nećemo dočekati kraj, ali vjerujem da nas čeka povoljnije razdoblje jer i u politici nakon kiše dolazi sunce.

· Kako ocjenjujete trovlast na službenoj i osobnoj razini između predsjednika Mesića, premijera Račana i vas kao predsjednika Sabora?

- Smatram da su ti odnosi dobro postavljeni, jer i inače u svijetu nemate predsjednike parlamenata koji imaju velike ovlasti. Naši međusobni Ijudski odnosi nikad nisu bili zategnuti. S predsjednikom države sastajem se kada je to potrebno, s premijerom češće s obzirom na to da se nalazimo i kao koalicijski partneri. Ukratko, te odnose opisao bih kao krajnje korektne.

· Govori se da imate premijerskih ambicija. Je li to točno?

- Ne bih htio nikoga uvrijediti, osobito ne premijera Račana, ali mislim da premijerske pozicije moraju biti rezervirane za ljude između brideset pet i najviše pedeset godina.

Ne govorim o političkoj mudrosti, inventivnosti, iskustvu ili znanju, nego naprosto o užasno intezivnom te fizički i psihički neizdrživu poslu koji je, kako se stari, sve teže obavljati.

Neke zemlje imaju mlade premijere, a neke, pak, premijere starije životne dobi, ali u posve drugačijoj situaciji, s velikim savjetničkim i stručnim timovima, gdje samo treba politički promišljati određena pitanja.

U uvjetima u kojima sada funkcionira Vlada, ne želim biti premijer.

O koaliciji s HDZ-om ne želimo ni razmišljati

· Je li moguća koalicija čiju bi osovinu činili HDZ i HSS?

- U ovome trenutku nije. HSS o tome trenutno ne želi ni razmišljati. Ne želimo prihvatiti ovakvu politiku HDZ-a koja je unutar stranke nesređena te sa svim repovima koji je prate. Primjerice, ne želimo imati posla sa strankom koja je izravno glasala protiv Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Ulaskom HSS-a u uži kabinet spriječila bi se iznenađenja u radu Vlade

· I vi u HSS-u tražili ste da uđete u uži kabinet Vlade. Inzistirate li još na tome?

- To smo tražili u kontekstu cjelokupnih odnosa u koaliciji i pronalaženju novih modela i stabiliziranja odnosa. Jedan od prijedloga bio je i ravnopravno sudjelovanje svih partnera u tijelu koje donosi značajan broj odluka, a to je evidentno uži kabinet Vlade. Mislim da se na taj, način mogu spriječiti razna iznenađenja u radu Vlade, ali i razna iznenađenja među koalicijskim partnerima. Mi ne inzistiramo na našim zahtjevima, ali partnerima dajemo na razmišljanje sve opcije o modelima skladnijeg funkcioniranja.