Mađari odlučili, čeka se još pristanak hrvatske Vlade

Partner s mađarske strane je kompanija Ganz Luka Rijeka, koja, prema onome što stoji u pismu namjere, dobiva na 12 godina koncesiju za 51 posto riječke luke. Otvorena je i mogućnost da se ta koncesija produlji na 32 godine. Mađarska strana investirala bi u Luku Rijeka 28 milijuna dolara, a kao banka koja osigurava ta sredstva navedena je Exim Banka Budapest, državna banka koja funkcionira po uzoru na američku banku koja nosi isto ime. Mađarska je vlada također iznijela ponudu mađarskim tvrtkama u obliku 100 milijuna eura soft-kredita za poslove i ulaganja u obnovu šire regije, pa će i investicija u rekonstrukciju riječke luke biti dijelom financirana tim kreditima.

Pregovori o tom privatizacijskom poslu traju već dvije godine. Političke volje da se posao zaključi nikad nije nedostajalo, ali, kako tvrdi mađarska strana, u Hrvatskoj je bilo teško naći s kim uopće treba pregovarati. Iz diplomatskih izvora u Budimpešti doznajemo da je zapreka bilo na svakom koraku, te da su na kraju pregovarači stekli dojam da Hrvatska nije spremna dati dio riječke luke strancima. S druge pak strane, Mađari su bili vrlo zainteresirani za taj posao i za riječku luku kao glavnu luku kroz koju će izvoziti svoje proizvode. Tako je nedavno u Zagreb stigla nedvosmislena poruka - olakšajte pregovore i omogućite sklapanje posla u razumnom roku ili ćemo odustati od riječke i sklopiti posao s koparskom lukom. U Zagrebu je, kako tvrde Mađari, uskoro sve podignuto na razinu resornog ministarstva i Vlade i stvari su krenule naprijed. Kao glavni problem iskristaliziralo se oklijevanje hrvatske strane da definira uvjete pod kojima je spremna dati koncesiju Mađarima.

Prema svemu sudeći, otezanje pregovora o Luci Rijeka najvjerojatnije je dovelo i do otezanja planova Mađarske za gradnju autoceste od Budimpešte do graničnog prijalaza Goričan, kao i mosta na samom prijelazu, koji usporava prelazak granice. Kako doznajemo, 25. siječnja premijeri Ivica Račan i Viktor Orban u Zagrebu će potpisati izjavu o namjeri kojom će definirati želja obiju strana da ubrzano rade na gradnji smjera Budimpešta - Zagreb - Rijeka. Spomenuti most bio bi prioritet, a to bi mogla biti investicija u koju bi se, uz Mađarsku i Hrvatsku, mogla uključiti i Europska komisija. Tako je već sagrađen most između Slovačke i Mađarske preko Dunava, i to na istom mjestu na kojem je stajao most srušen u Drugom svjetskom ratu. Europska komisija dala je polovicu sredstava, a svaka od zemalja po četvrtinu. Usto, radi se i na odavno dogovorenom otvaranju nekoliko prijelaza kojih trenutačno, na granici dugoj oko 370 kilometara, ima samo nekoliko. Također su u tijeku dogovori o poboljšavanju željezničkog putničkog prometa i o uvođenju inter-city vlaka koji bi od Zagreba do Budimpešte putovao bez zaustavljanja.