Slobodna Dalmacija: 19. 01. 2002.
RAZGOVOR KREŠIMIR ZUBAK, PREDSJEDNIK NOVE HRVATSKE INICIJATIVE, NAJNAPADANIJI POLITIČAR U VLADAJUĆOJ KOALICIJI
Neki bi se u Alijansi poigravali s Hrvatima
Što vrijeme više prolazi, čini mi se kako neki naši partneri u Alijansi, koji inače u medijima glasno govore o multinacionalnoj BiH, u stvarnosti sve više pokazuju svoje pravo, uskogrudno i nacionalističko lice - Nitko nas ne može majorizirati, nitko nas ne može upotrijebiti i odbaciti, niti se može unutar Alijanse poigravati s Hrvatima
Piše: Dino MIKULANDRA
Krešimir Zubak ponovno je u fokusu pozornosti medijske i političke javnosti. Nisu, na žalost, aktualni ohrabrujući rezultati u povratku izbjeglica, nije top-tema rad njegova ministarstva, nego poljuljana pozicija Nove hrvatske inicijative u okviru vladajuće Alijanse za promjene.
— Naša borba za nacionalnu jednakopravnost želi se predstaviti kao izgradnja hrvatskog lobija, što je čista laž — kaže lider Nove hrvatske inicijative, reagirajući na grubi frontalni napad "partnera" Rasima Kadića.
Povratak ohrabruje
Predsjednik Liberalno-demokratske stranke, podsjetimo, otvoreno je optužio Novu hrvatsku inicijativu kako pokušava stvoriti "hrvatski lobi u Federaciji BiH". Argumenti? Na mjesto direktora Komisije za vrijednosne papire Alijansa želi postaviti Hrvata Mirka Puljića, premda je to bošnjačka pozicija koju trenutačno zauzima Edib Bašić, "liberalno" objašnjava Kadić.
— Ma to su nevjerojatne podvale — govori za Slobodnu Dalmaciju Krešimir Zubak.
Kao predsjednik Koordinacije osobno ne mogu donositi nikakve odluke, eventualno mogu samo nešto predložiti, ali bez potpore ostalih članica Alijanse nikakav prijedlog ne može dobiti zeleno svjetlo. Mirko Puljić, uostalom, vrhunski je stručnjak, ali mislim da nije u tome problem.
Što vrijeme više prolazi, čini mi se kako neki naši partneri u Alijansi koji inače u medijima glasno govore o multinacionalnoj BiH, u stvarnosti sve više pokazuju svoje pravo, uskogrudno i nacionalističko lice... Ali, nemojmo samo o tome razgovarati.
Idemo onda najprije na vaš resor. U protekloj godini u svoje prijeratne domove na području BiH vratilo se više od 75 tisuća izbjeglica i prognanika. To je svakako uspješna bilanca ministarstva, ali zabrinjava podatak da se u Republiku Srpsku vratilo tek 1700 od 70 tisuća prognanih Hrvata...
Podaci o povratku izbjeglica i raseljenih osoba tijekom 2001. godine, o kojima vi govorite, temelje se na brojkama zaključno do 30. listopada. Podaci kojima raspolažem o stanju koncem studenog još su poticajniji, a ne treba sumnjati da će biti ohrabrujući i završni trendovi zabilježeni u prosincu.
Prema posljednjim podacima, od 30. studenoga, u BiH se tijekom 2001. godine vratilo 87 tisuća izbjeglica i raseljenih osoba, među kojima je 8581 Hrvat. U Republiku Srpsku do tog datuma vratilo se 2058 Hrvat
a.Ako to usporedimo sa stanjem iz prethodnih godina, onda je neosporivo da je broj povratnika veći, a kod Hrvata u RS posebno. To ne znači da smo s time zadovoljni, ali je ovo svakako ohrabrujući trend, koji će, nadam se, biti nastavljen tijekom ove godin
e.Anićev slučaj
Kakav je položaj Nove hrvatske inicijative u desetostranačkoj koaliciji Alijanse za promjene? Stječe se dojam kako je najsnažnija stranka SDP zapravo apsorbirala sve ostale partnere u tom političkom savezu.
Nije li, recimo, nelogično da je Zlatko Lagumdžija i predsjedajući Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova?
Nova hrvatska incijativa je jedan od pokretača stvaranja Alijanse za promjene. I pored brojnih problema unutar Alijanse, Nova hrvatska incijativa drži da je Alijansa potrebna BiH.
Unutar Alijanse, s vremenom se pokazalo, postoje stranke koje žele dominirati u svakom pogledu, ali postoje i stranke, to je sada sasvim evidentno, koje su unutar Alijanse da bi osigurale pozicije za čelnike ili članove tih stranaka, koji su unutar stranke, da bi je stalno rasturale i koje su tu ušle s uvjerenjem da će NHI upotrijebiti kako bi se NHI obračunao sa svim nezakonitostima koje su činile u prethodnom razdoblju, koje su umislile da će preko Alijanse smanjiti sudjelovanje Hrvata u strukturama
vlasti.Nova hrvatska inicijativa je, međutim, i suviše jaka stranka u smislu jasne političke i ideološke profilacije i opredijeljenosti da se kroz reformske promjene osiguraju prava i interesi Hrvata u BiH, prije svega pravo na ravnopravnost. Dakle, nitko nas ne može majorizirati, nitko nas ne može upotrijebiti i odbaciti, niti se može unutar Alijanse poigravati s Hrvatima.
Našim biračima i cjelokupnoj javnosti to možemo obećati...
Je li prije sklapanja pakta o preuzimanju vlasti napravljen precizan koalicijski sporazum o pravima i obvezama među članicama Alijanse?
U javnosti je ostao gorak okus nakon unutarkoalicijskog prozivanja ministra obrane Mije Anića zbog službenog putovanja u Izrael i šokantne šutnje u Alijansi nakon kritika poglavara Islamske zajednice zbog posluživanja svinjetine u Ministarstvu obrane?
Da, mi smo napravili jedan dogovor koji regulira odnose unutar Alijanse. On, istina, nije dovoljno precizan, ali je solidan. Slučaj ministra Anića je tipičan primjer koji ilustrira ono o čemu sam prethodno govorio. Naime, on je sarajevskim medijima diviniziran kada se borio protiv odluke o raspuštanju HVO komponente koju je donijelo vodstvo HDZ-a. Tada je čak proglašavan političkom osobom tjedna i mjeseca.
Pogrešni referendum
Danas se on blati samo zato što se zalaže za koncept obrane i za odnose unutar obrambenih struktura sukladno Ustavu i međunarodnim standardima. Time se zamjerio utjecajnim političkim i vjerskim lobijima muslimanske orijentacije i zbog toga se sada grubo blati. No to neće zbuniti ni Anića ni Novu hrvatsku inicijativu.
Kada je riječ o istupu gospodina Cerića, poznato je da se on deklarira kao Europljanin, ali svejedno bi želio da se ovdje uvedu običaji islamskih zemalja. On je i ranije tražio da se zabrani prodaja svinjetine u Sarajevu, pa nas ne čudi što je i sada "šokiran" činjenicom da je ministar Anić na Dan državnosti BiH inzistirao na serviranju svih vrsta jela, pa i svinjetine.
Poznati su vaši negativni stavovi o neprihvaćanju trećeg entiteta i projekta Hrvatske samouprave. Kako trenutačno ocjenjujete perspektive hrvatskog naroda i kako biste odgovorili na tezu kritičara kako BiH danas nije ni suverena, ni samostalna, ni demokratska, ni samoodrživa država?
I sami čelnici HDZ-a konačno su shvatili da je projekt samouprave i sve vezano s tim, kao recimo referendum, bilo pogrešno i suprotno interesima Hrvata u BiH. Treći entitet nije moguć iz brojnih razloga, a postoje modeli unutarnjeg uređenja države, čemu su dokaz demokratske i prosperitetne zemlje kao što su Švicarska i Belgija, npr., po kojima su moguće i održive multietničke države.
Prema tome, BiH je svakako moguća i moguće je da to bude i održiva i demokratska država.
Vaš sastanak s Antom Jelavićem potkraj prošle godine u Kreševu još uvijek izaziva nedoumice. Je li, unatoč svim razlikama, moguća bliža suradnja NHI-ja i HDZ-a u Federalnom parlamentu barem radi zaštite od preglasavanja i minimiziranja najvažnijih nacionalnih interesa Hrvata?
S Jelavićem sam se sastao i razmijenili smo mišljenja o budućim ustavnim promjenama, te tom prilikom konstatirali da među nama ne postoje ogromne i bitne razlike. Sugerirao sam mu da se HDZ vrati u parlamente.
Rano je...
HDZ se vratio, što je dobro i za HDZ,a po mojoj procjeni ta bi činjenica mogla biti od velikog značenja prilikom usklađivanja entitetskih ustava. Ali, za to je nužan ulazak u Dom naroda Federacije BiH.
— Hoće li Nova hrvatska inicijativa na izborima u listopadu ostati u poziciji hrvatske komponente unutar Alijanse za promjene ili ćete potražiti koaliciju s nekim strankama bliskog političkog svjetonazora?
O tome je još rano govoriti.
ŽEPAČKI SLUČAJ
Javnost još uvijek intrigira proces četrnaestorici čelnika HVO-a u Žepču za ratne zločine protiv Bošnjaka. Oni tvrde kako je optužnica montirana, a Vi ste osobno zatražili od Visokog
predstavnika Wolfganga Petritscha da se taj postupak preseli iz Zenice zbog jednonacionalnog sastava suda...Slučaj Žepča je bio predmet našeg posebnog angažmana. On je rezultirao donošenjem posebne odluke u Domu za ljudska prava BiH, kojim se dijelom derogiraju odredbe kaznenog prava o obveznom pritvoru.
Taj slučaj, dakle, poslužio je za jačanje ljudskih prava u BiH i ja se osobno nadam da će on biti završen u redovnoj proceduri kod suda koji se tek treba utemeljiti na razini BiH.
PRISLUŠKIVANJA
Možete li pobliže objasniti svoju izjavu kako ste bili prisluškivani kao član Predsjedništva BiH i da se čak i danas prisluškuju javne osobe i dužnosnici. Znači li to da Alijansa prisluškuje svoje "nepodobne" članice ili je riječ o djelovanju službi iz obavješta
jnog podzemlja?Te izjave sam ja i ranije davao. Da, ja sam kao član Predsjedništva BiH bio prisluškivan. To je bilo kada sam bio član Predsjedništva, a da li se to sada čini, nemam informacije...
U BiH SE JOŠ NALAZI 800 NELEGALNIH DRŽAVLJANA
Pamtit ćemo 2001. godinu i po sustavnom kršenju ljudskih prava i građanskih sloboda.
Predsjednik Helsinškog komiteta Srđan Dizdarević prosvjedovao je zbog "antiterorističkog" uhićenja i maltretiranja građana BiH podrijetlom iz islamskih zemalja, dok je Ante Jelavić uputio javni apel u svoje i ime 165 smijenjenih kulturnih, političkih, znanstvenih i vojnih dužnosnika iz hrvatskog nacionalnog korpusa...
Neosporivo je da je BiH na dnu ljestvice država, kada je riječ o ljudskim pravima i ocjenama gospodina Dizdarevića, u tom smislu nemam što dodati. Slažem se također s vašom ocjenom da su neki vrlo senzitivni kada se radi o "antiterorističkim uhićenjima", a ne iskazuju taj senzibilitet u tolikoj mjeri kada je riječ o kršenju ljudskih prava drugih osoba.
Kada je pak riječ o "antiterorističkim uhićenjima", onda mnogi zaboravljaju da se radi o osobama koje su na nezakonit način došle u BiH i stekle bosanskohercegovačko državljanstvo. Prema mojim, neprovjerenim saznanjima, takvih osoba je danas u BiH još uvijek oko osam stotina i mi bismo se trebali prije svega baviti problemom zaštite prava legalnih i legitimnih državljana BiH.
Naime, njihova elementarna ljudska prava ugrožavaju i "uvezeni" državljani BiH.