Gospodin Čičak, obračunavajući se sa dr. Žarkom Puhovskim (o kojem je sedamdesetih i osamdesetih godina mislio i govorio sve najgore, da bi zatim učinio saltomortale svojih vlastitih stavova i zajedno sa g. Puhovskim osnovao 1993. godine Hrvatski helsinški odbor), imputira dr. Puhovskom dužnost potpredsjednika Hrvatske sekcije Jugoslavenskoga helsinškog odbora kojemu je na čelu bio Vladimir Šeks, a članovi, kako je Čičak cinično izjavio: »poznati antiautoritarci poput Franje Tuđmana, Nikole Muslima ili Dobroslava Parage«.

Helsinški odbor u bivšoj Jugoslaviji kao sekcija Međunarodnoga helsinškog odbora, sa sjedištem u Beču, pokrenut je tijekom održavanja mojeg suđenja u proljeće 1987. godine u Zagrebu, na kojem su kao promatrači sudjelovali predstavnici Međunarodnoga helsinškog odbora iz Beča, Hamburga i Stockholma, Helsinki Watcha iz New Yorka, Međunarodnog društva za ljudska prava iz Frankfurta i Amnesty Internationala iz Londona.

G. Šeks i ja bili smo iz Hrvatske inicijatori tog projekta za koji g. Čičak nije pokazao interes, premda je pratio moje suđenje i kasnije posljedice moje osude, koje su se očitovale i u sudskoj osudi na uvjetnu zatvorsku kaznu, zabranu javnog govora i nastupanja kao i izgonu iz Zagreba i Hrvatske u jesen 1987. G. Puhovskog u našem krugu tada nije bilo, ali je on 1989. godine utemeljio sa dr. Brankom Horvatom UJDI kao pokušaj prvoga političkog stranačkog organiziranja.

Nije najvažnije, ali ipak moram napomenuti da sam zbog svojih zalaganja protiv totalitarizma i za ljudska prava i demokraciju tijekom čitavih osamdesetih godina, u ljeto 1989. godine, počašćen zakonskom Rezolucijom 169. Senata američkoga Kongresa, koju sigurno ne bi jednoglasno prihvatila stotina američkih senatora da je moj politički profil onakav kakvim ga opisuje g. Čičak u svom razgovoru za Vjesnik.

DOBROSLAV PARAGA, Zagreb