ZAGREB, 25. siječnja - Crnogorski predsjednik Milo Đukanović je u četvrtak u Podgorici, odgovarajući na pitanje novinara traži li Hrvatska za sebe polovicu ulaza u Boku kotorsku - kako prenosi Hina - rekao da je »razgraničenje s Hrvatskom sporno jedino na moru, u Boki kotorskoj... zbog toga što na tom području prije nije bilo razgraničenja«. Đukanović je dodao da je u vezi s tim Crna Gora ponudila Hrvatskoj »nekoliko verzija rješavanja tog problema«, međutim da s hrvatske strane još nije dobio nikakva odgovora.

U vezi s Prevlakom Đukanović je pak rekao da je problem i to što o tome s Hrvatskom razgovara Jugoslavija, a ne Crna Gora, istaknuvši da bi »problem Prevlake mogla razriješiti međunarodna arbitraža«.

To je ipak pomak u odnosu na beogradska stajališta, prema kojima se taj hrvatski poluotok još tretira kao teritorijalno, a ne sigurnosno pitanje. Još se sjećamo ne tako davnog pisma Vladislava Jovanovića, tadašnjeg otpravnika poslova SRJ, predsjedajućem Vijeća sigurnosti UN-a. Svoje opširno pismo Jovanović je počeo tvrdnjom da je »Prevlaka sastavni dio Boke kotorske, neotuđivog dijela SRJ«. Niječući hrvatski suverenitet na tom području, Jovanović je dokaze za to tražio i u Sporazumu o normalizaciji odnosa između dviju zemalja iz 1996., iz kojeg je izdvojio dio u kojem stoji da su potpisnice suglasne međusobnim pregovorima riješiti »sporno pitanje Prevlake«. Povod za takvo pismo bila je rasprava u UN-u o produženju mandata međunarodnih promatrača na Prevlaci.

Drugi, kako ga Šimonović naziva, nepobitni dokaz »koji uključuje i vojni zemljovid tadašnjeg načelnika glavnog štaba jugoslavenske vojske Živorada Panića«, jest Zajednička izjava koju su 30. rujna 1992. u Ženevi potpisali Tuđman i Ćosić, tadašnji hrvatski i jugoslavenski predsjednici. Kako je poznato, slijedom tog sporazuma jugoslavenska je vojska napustila Prevlaku na koju su došli promatrači UN-a. Mandat tim promatračima produljuje se svakih šest mjeseci, a zadnji traje do 15. srpnja ove godine.

S obzirom na to da uskoro počinju službeni hrvatsko-jugoslavenski pregovori o utvrđivanju međudržavne granice, a imajući u vidu i Đukanovićevu tvrdnju da je »razgraničenje s Hrvatskom sporno samo na ulazu u Boku kotorsku« i to stoga jer, kako tvrdi, granice nije ni bilo, zanimljivo je vidjeti kako su kopnena i morska granica ucrtane u famoznom Panićevom zemljovidu, koji je spominjao i Šimonović.

Kako pokazuje njegov faksimil, Života Panić je prilično debelom crtom ucrtao ne samo kopnenu nego i morsku granicu između Hrvatske i Jugoslavije odnosno Crne Gore. Označio ju je kao »avnojsku granicu«. Taj jugoslavenski zemljovid potvrdili su tadašnji predsjednik Ćosić i premijer Milan Panić, te hrvatski predsjednik Tuđman, a dostavljen je lordu Owenu, Cyrusu Vanceu i stanovitom gospodinu Gouldingu.

Da su »avnojske granice« između Hrvatske i Crne Gore odnosno Jugoslavije bile za tadašnju beogradsku vlast sporne, onda vjerojatno ne bi sami ucrtali da su i Prevlaka i polovica ulaza u Boku kotorsku dio Hrvatske. Uostalom, kako je to svojedobno rekao Šimonović, o besmislenosti tvrdnji koje je izricao Jovanović ili neki njemu slični dovoljno svjedoči i službeni zemljovid SR Jugoslavije koji je, u vezi s razgraničenjem s Hrvatskom, isti kao u Panićevim vojnim kartama koje su postale dijelom međunarodnog sporazuma na temelju kojeg je bivša JNA otišla s Prevlake.