Investitori više polažu na hrvatski sporazum s EU, nego na trenutačno komešanje u koaliciji. Izbori - krajem 2003.

Komešanje unutar vladajuće koalicije, na koje se ovdje polaže puno važnosti, na vanjskim financijskim tržištima nasreću nije imalo mjerljiva odjeka. Potencijalni strani investitori čini se da više polažu na to što je Hrvatska uspjela sklopiti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, nego na trenutačne odnose u koaliciji, ili pak na sadašnju fazu odnosa s MMF-om. Ministar financija Mato Crkvenac i njegovi suradnici, koji su prošli tjedan u osam europskih financijskih centara nudili hrvatske državne obveznice u vrijednosti 500 milijuna eura, naišli su na puno veći interes: ulagači su spremni kupiti obveznice čak za 1,2 milijarde eura, pa se ministar financija nada da će se to veliko zanimanje odraziti i na visinu kamatnih stopa. Konačni uvjeti prodaje obveznica bit će utvrđeni danas.

Da Sporazum s EU Hrvatskoj već sad ide u korist, na neki način svjedoči i prikaz ovdašnjeg stanja koje su sastavili analitičari investicijske banke CAIB za potrebe svojih klijenata. CAIB, sa sjedištem u Beču, i uredima u svjetskim financijskim centrima, sada pomno prati i Hrvatsku. Nakon potpisivanja Sporazuma s EU, analitičari te kuće pretpostavljaju da će Vlada nastaviti reforme koje su nužne da bi već u drugoj polovici 2003. Hrvatska službeno dobila status zemlje kandidata za punopravno članstvo.

Pobijedi li Budiša na izborima za predsjednika HSLS-a, ekonomska se politika neće mijenjati, jer Budiša je bio šef stranke i u vrijeme kad se ekonomska politika sadašnje vlade formirala. Unatoč tome što su članovi Vlade često javno iskazivali razlike u mišljenju, u dvije gu godine promijenjena samo tri ministra, pa CAIB predviđa da će sadašnja koalicija doživjeti kraj redovnog mandata, a da će izbori biti krajem 2003. godine.

Temelji ekonomskog rasta u Hrvatskoj popravljaju se. Na rast osim osobne potrošnje sve više naime utječe povećana investicijska aktivnost, koja je u trećem tromjesečju prošle godine dosegnula stopu od 7,4 posto. Ovogodišnja bi stopa rasta mogla biti 3,2 posto, a iduće godine 3,6 posto. Ova analiza ne naznačuje da bi išta u kraćem ili srednjem roku moglo narušiti makroekonomsku stabilnost u Hrvatskoj. No do pada nezaposlenosti sa sadašnja 22 posto, kaže CAIB, mooglo bi doći tek u 2003. godini, kad će se ta stopa možda spustiti na 20 posto. Investicijska aktivnost pokazuje doduše da se povećavaju proizvodni kapaciteti u Hrvatskoj te da se otvaraju nova radna mjesta, ali u isto vrijeme nastavlja se restrukturiranje, koje je nužno u gotovo svim sektorima. A u tom procesu još će se neko vrijeme stara radna mjesta gasiti u tolikom broju da se na ukupnu zaposlenost neće znatnije odraziti broj otvorenih novih radnih mjesta.