Vjesnik: 29. 01. 2002.

Radoš spašava, a Budiša ruši i Vladu i koaliciju?

Pobijedi li Budiša na stranačkim izborima i kao predsjednik HSLS-a zatraži primjenu stranačkog nadzora djelovanja Vlade, Račanu neće ostati previše izbora / Doveden u paradoksalnu situaciju da za odluke i posljedice odgovara sam, a da odluke može donijeti samo uz privolu HSS-a i HSLS-a, Račan bi morao potražiti izlaz / Ako na izborima u HSLS-u pobijedi Radoš, SDP bi bez većih potresa odradio mandat, smatraju sve članice koalicije

ZAGREB, 28. siječnja - Izabere li Hrvatska socijalno liberalna stranka starog/novog predsjednika Dražena Budišu i ako on uđe u Vladu, svaki sljedeći potez Ivice Račana tumačit će se više kao djelovanje predsjednika SDP-a nego kao djelovanje premijera. Otkako je Budiša zatražio da tri jake stranke imaju pravo veta, odnosi u koaliciji dodatno su zategnuti.

U vrhu HSS-a, Budišin su zahtjev za uvođenjem stranačkog veta na Vladine odluke proglasili samo »nezgrapnim«. Ne samo da ga nisu odbacili, nego je Zlatko Tomčić na skupštini stranke doslovce rekao: »Vlada je koalicija stranaka, a ne pojedinaca u Vladi«.

Tomčićeva poruka nije upućena Budiši. Ona je dokaz da stari/novi predsjednik HSLS-a zapravo otvoreno govori ono što i su drugi na »umiveniji« način tražili. Ni manje članice koalicije (LS i HNS) nisu iznimke.

Pobijedi li Dražen Budiša i kao predsjednik HSLS-a zatraži primjenu stranačkog nadzora djelovanja Vlade, Ivici Račanu neće ostati previše izbora. Doveden u paradoksalnu situaciju da za odluke i posljedice odgovara sam, a da odluke može donijeti samo ako dobije privolu HSS-a i HSLS-a, Ivica Račan morao bi potražiti izlaz. SDP je najjača stranka i malo je vjerojatno da bi izdržala takav »podcjenjivački« pritisak.

U dijelu HSLS-a, ideja Budišina veta tumači se kao reafirmacija stranaka, ali i koalicije. To može biti prihvaćeno, ali samo do razine pitanja - koje koalicije? One koja je pobijedila 3. siječnja 2000. godine ili ove sadašnje?

Nepotrebno je dokazivati da koalicije iz 2000. godine više nema. Tada je to bilo združivanje protiv vladajućeg HDZ-a. Sad treba stvoriti koaliciju koja će biti pozitivno opredijeljena - za neki zajednički program.

Nakon urušavanja prijateljskog odnosa Račan-Budiša, osovinski partner SDP-a postao je HSS. Vrh te stranke vrlo je često s nelagodom konstatirao da se premijer, kolikogod uspješno i korisno radi za Vladu i državu, podjednako istančano i nepogrešivo brine o zaštiti interesa svoje stranke. U HSS-u tvrde da su države koje imaju iskustva s koalicijama izgradile mehanizme koji štite interese stranaka u koaliciji, a da istodobno ne ugrožavaju funkcioniranje vlade.

Bez obzira kako se objavljivala namjera stranačke natkontrole rada Vlade, u središtu je nastojanje da se zaustavi djelovanje hrvatskog polukancelarskog modela vladanja.

Unutarkoalicijske rasprave o svemu tomu mogu potrajati do kraja mandata ako na izborima u HSLS-u pobijedi Jozo Radoš. S njim bi SDP bez većih potresa odradio mandat, smatraju sve članice koalicije.

Nepredvidljivost Budišinih poteza, naprotiv, unaprijed stvara atmosferu predizborne kampanje. Nitko ne vjeruje u njegove tvrdnje da svojim potezima neće dovesti u pitanje koaliciju do kraja mandata. Malo je vjerojatno da bi vodeći SDP izdržao pritisak HSLS-a s Budišom. Tada bi i stavovi iz vrha HSS-a, da u metode djelovanja Vlade moraju biti ugrađene »kočnice samovolji u odlučivanju«, postali utjecajniji.

U kolopletu zbivanja izazvanih ovih dana, pokazalo se tko je i za što odgovoran. Izbila je kriza sa zagrebačkim gradonačelnikom i nevolje s predviđanjima tko će biti novi predsjednik HSLS-a.

Koalicijski raspleti u Zagrebu i u Hrvatskoj, pokazat će se uskoro, izravno su povezani.

Sjedne li dakle Budiša umjesto Radoša za koalicijski pregovarački stol, SDP će moći unedogled razvlačiti rješenja »zagrebačke krize«. Prije svega zato što ne može na dva razboja voditi borbu koja može polarizirati odnose u SDP-u. U stranci su vrlo jaki otpori prema potencijalnom novom/starom predsjedniku HSLS-a i njegovim nepredvidljivim postupcima. Ostale članice koalicije podjednako procjenjuju - bile su nekoliko mjeseci zatočenice Budišina ponašanja.

Budišin bi povratak mogao već ove jeseni - kako je to na televiziji u nedjelju izjavio Zdravko Tomac - primorati Račana da prihvati opciju prijevremenih izbora. U tom kontekstu bilo bi štetno sukobljavanje s naklonošću birača SDP-a prema gradonačelniku u ostavci. Zagreb je odlučujući centar gospodarske, financijske i političke moći.

I u HSS-u, HNS-u, LS-u svjesni su da je lako moguće da Račan »pukne« i donese odluku koja će voditi prijevremenim izborima ako se »ne nađe« u političkim pregovorima s Budišom. To neće biti dobro ni za jednu stranku, osobito one manje. Ali ako se to i dogodi, najbolje će proći stranke koje imaju discipliniranije birače. Prije svih HDZ i SDP.

To su okolnosti u kojima vrh SDP-a odlučuje o zbivanjima u Zagrebu. Zato će vrlo vjerojatno izbor novog gradonačelnika čekati rasplet zbivanja u vrhu državne politike. U oba slučaja, odgovornost će se prelomiti preko Račanovih leđa. On će donijeti odluke. Ostali će ga na to primorati.

Željko Hodonj