Kupnja u Hrvatima omiljenim šoping destinacijama Slovenije, Austrije, Mađarske i Bosne i Hercegovine smanjena je 13 posto. Pokazala je to anketa GfK Centra za istraživanja među kućanstvima diljem Hrvatske. Od 1000 ispitanih obiteljih, njih je 80 posto reklo da špeceraj kupuje u domaćim trgovinama, a godinu dana prije, ponajprije zbog nižih cijena, 67 posto kućanstava opskrbljivalo se u inozemstvu.

Osim broja Hrvata koji odlaze u šoping izvan zemlje, GfK Centar je zabilježio i pad vrijednosti košarice koja se kupuje u inozemstvu. Lani se osam posto kućnih potrepština nabavljalo u inozemstvu, a u 2000. godini ondje se kupovalo 11 posto osnovnih živežnih namirnica, objavljuje GfK. Domaći potrošači u Mađarskoj, Austriji i Bosni najviše kupuju margarin, ulje, juhe, slatkiše, šećer, čokolade te kupnja tih proizvoda čini 15 posto ukupnog šopinga u spomenutim zemljama. Godinu dana prije, pak, na te je proizvode otpadalo 25 posto ukupnog šopinga u inozemstvu. Devet posto volumena košarice, zaključio je GfK, domaći potrošači pune sredstvima za pranje i žestokim pićima, sedam posto kozmetikom i toaletnim potrepštinama, a bezalkoholna pića zauzimaju šest posto.

GfK iznosi podatak kako su od travnja do lipnja hrvatska kućanstva za kupnju jestivog ulja, primjerice, potrošila čak 2,5 milijuna eura, 1,9 milijuna eura utrošili su na gazirana pića, a 1,7 milijuna eura na prašak za rublje. Stoga je lako zaključiti da bi domaći proizvođači i trgovci tih proizvoda snižavanjem cijena dio tog novca, koji su kupci do sada ostavljali preko granice, mogli vratiti u svoje blagajne.

Taj je trend već zapazila Hrvatska narodna banka, koja je zajedno s Institutom za turizam radila anketu na graničnim prijelazima. Anketa je pokazala da je u 2000. godini preko granice potrošeno milijardu dolara, a 1999. godine potrošeno je pak 1,2 milijarde dolara.