Večernji list: 04. 02. 2002.
NAKON ŠTO JE MINISTARSTVO FINANCIJA VEĆ U SIJEČNJU ISPUCALO KVOTU ZA STRANA ZADUŽENJA
Država će se na domaćem tržištu zadužiti za 300 milijuna dolara
Sredinom godine mi
rovinskim fondovima ponudit će se obveznice na 10-godišnji rok i na taj način pokupiti sav njihov godišnji priljev sredstavaHrvatska je prva među tranzicijskim zemljama već u siječnju uspjela gotovo ispucati planiranu godišnju razinu proračunskih zaduživanja. Od 6,5 milijardi kuna, koliko je planirano zaduživanje kod stranih i domaćih kreditora, najnovija emisija obveznica od 500 milijuna eura znači oko 65 posto ukupne godišnje razine zaduživanja. Ministar Mato Crkvenac, vidljivo zadovoljan, vratio se
s turneje u nekoliko europskih financijskih središta gdje je uspio, uz pomoć aranžera plasmana eurobveznica investicijske banke Credit "Suisse First Boston", "utopiti" obveznice različitim financijskim institucijama, uglavnom velikim i dugoročnim ulagačima, mirovinskim i osiguravajućim fondovima. Crkvenac kaže da je mogao birati investitore, pa ih je disperzirao u različitim zemljama, a prvi put i fondove iz Španjolske i Portugala. Usto, strani ulagači ponudili su i dugoročniji rok za otplatu obveznica, čak 14 godina, što je impresioniralo hrvatske pregovarače zbog iskazana povjerenja stranaca domaćem financijskom sustavu na tako dug rok.No, iako je uspio relativno lako plasirati sedmogodišnje obveznice s kamatom od 6,25 posto, donedavno nezamislivom z
a hrvatske dužnike, Crkvenac je ove godine vjerojatno završio sa sličnim turnejama. Daljnja velika zaduživanja nisu realna, a ministar financija još spominje mogućnost plasmana samurai obveznica na japanskom tržištu, i to od 200 milijuna eura, te povlačenje tranše od Svjetske banke od 100 milijuna eura.Nakon siječanjskog pribavljanja kapitala u inozemstvu, država računa na drugo veliko zaduživanje, i to na domaćem tržištu. Novom emisijom obveznica, vjerojatno do sredine godine, Ministarstvo financija namjerava pokupiti sav raspoloživ novac kojim će u ovoj godini baratati novi mirovinski fondovi. Procjenjuje se da je to oko 300 milijuna dolara, koje mirovinski fondovi moraju ulagati u vrijednosne papire. Obveznice koje će biti nominirane u eurima bit ć
e dugoročne, na rok od 10 godina, što odgovara takvoj vrsti ulagača koji igraju na dugi rok. Zasad još nije određena ni visina kamate koju će nositi te obveznice, no s obzirom na dugoročnost, bit će nešto veća od 6,25 posto, koliko je Ministarstvo financija uspjelo ishoditi na euroobveznice.Mato Crkvenac poslao je optimistične signale hrvatskim kompanijama, za koje tvrdi da sada na europskom financijskom tržištu imaju šanse lakše se i povoljnije zaduživati. S obzirom na to da neka poduzeća namjeravaju plasirati svoje korporacijske obveznice na inozemno tržište kako bi se domogla investicijskog kapitala, ubrzo će se vidjeti je li među europskim financijašima baš tako povoljna klima za hrvatske dužnike.
S. Mlinarević