U Vladi procjenjuju da bi im moglo uzmanjkati do 40.000 radnika bez kvalifikacija, a upravo je takvih najviše na burzi. Neki su Vladinu najavu spremni protumačiti i kao pripremu terena za odustajanje od projekta autoceste, kojemu nije sklon MMF

Potkraj siječnja broj nezaposlenih premašio je 400.000, a za koliko točno, u četvrtak će na redovitoj konferenciji za novinare objaviti ravnateljica Zavoda za zapošljavanje Sanja Crnković-Pozaić. Iako je broj službeno nezaposlenih probio još jednu psihološku granicu, iz Vladinih su krugova proteklih dana plasirane informacije da bi manjak radnika u graditeljstvu mogao biti ozbiljan problem kod realizacije dvaju važnih državnih projekata: autoceste Zagreb - Split i povlaštenih Čačićevih stanova. U Vladi procjenjuju da bi im moglo uzmanjkati između 35.000 i 40.000 radnika bez kvalifikacija ili niže kvalifikacijske spreme, a upravo je takva grupacija nezaposlenih najzastupljenija na burzi i broji više od 130.000 nezaposlenih.

Procjene iz Vladinih krugova osupnule su i iznenadila mnoge građevinske tvrtke i upućene u stanje u graditeljstvu. Neki su je spremni protumačiti i kao pripremu terena za postupno odustajanje od projekta autoceste, kojemu nije sklon MMF jer se država mora dodatno zadužiti 11 milijardi kuna, za što manjak radnika može poslužiti kao izgovor. I za stanove je veliko zanimanje, vjerojatno veće nego što su gradske vlasti i banke spremne podmetnuti leđa.

- Kada bi za šest mjeseci potpisali ugovore za gradnju svih 15.000 stanova u Zagrebu, koliko je stiglo molbi, domaće bi tvrtke bile u mogućnosti sagraditi toliko stanova u ugovorenom roku. Danas se stanovi grade s puno manje radne snage nego prije jer se više koristi mehanizacija i gotovi elementi - kategoričan je Vladimir Krtalić, predsjednik Udruge poslodavaca u graditeljstvu, koji dodaje da su kvalificirani i specijalizirani radnici uvijek potrebni, ali ne treba se bojati da ih neće biti kada ljudi u graditeljstvu otkriju neku perspektivu.

- Važno je da se otvore realne perspektive, da i tvrtke i radnici znaju da poslovi nisu od danas do sutra i da se poslovi otvaraju sukcesivno. Idući bi korak bio potpora za obrazovanje i prekvalifikaciju radnika za rad u graditeljstvu, kojih će sigurno biti ako im se osigura pristojna plaća. Radnici neće raditi nizašto - dodaje Krtalić.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori potvrđuju da se građevinske tvrtke često žale na manjak kvalificiranih radnika kao što su zidari, tesari, armirači i slično, ali ne vjeruju da su ti manjkovi tako veliki da bi zbog njih došao u pitanje cijeli projekt.

Do devedesetih građevinarstvo je zapošljavalo više od 120.000 radnika, a danas se njihov broj prepolovio, a ta djelatnost, zbog nižih plaća i teških uvjeta rada, nikad nije ni bila posebno omiljena među hrvatskim građanima. Prije rata građevinski su se radnici regrutirali iz Bosne i Hercegovine, a oni su i sada u značajnom udjelu zastupljeni po brojnim gradilištima. Vjeruje se da mnogi rade na crno, jer legalnu radnu dozvolu za rad u građevinskoj operativi ima samo 679 stranaca, većinom stalno nastanjenih u Hrvatskoj. Pokaže li se da domaće tržište neće moći odgovoriti na pojačane potrebe, radnici iz Bosne i Hercegovine zacijelo će biti ponovno traženi. No, hrvatski se sindikati protive uvozu stranih radnika sve dok je tako puno nezaposlenih u zemlji, a takav čvrst pristup dosad je zastupala i Vlada.

Načelnica u Zavodu za zapošljavanje Marina Nekić ističe da programima stručnog osposobljavanja, za koje su sada osigurana sredstva, burza može osigurati dovoljno radne snage. I sada se programi osposobljavanja provode u Gospiću, Rijeci i Splitu, a provodit će se i u drugim mjestima ako poslodavci na vrijeme dostave ponude.