Vjesnik: 06. 02. 2002.

I Mesić i Vlada žele nadzirati tajne službe

Prema Granićevom prijedlogu, kontrolu nad tim službama imala bi Vlada / UNS predlaže da predsjednik države zadrži nadzor nad tajnim službama, ali preko posebnog tijela koje bi bilo odgovorno Vladi / Pregovarači zasad suglasni u tome da treba depolitizirati obavještajnu zajednicu / Kraj pregovora do svibnja kad Hrvatska treba ući u NATO-ov Akcijski plan za članstvo?

ZAGREB, 5. veljače - Razgovori predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana o preustroju tajnih službi, što su započeli u ponedjeljak, nastavit će se najvjerojatnije u petak, budu li to dopuštale Mesićeve obveze uoči njegova dvotjednog putovanja na Daleki istok. Iako je sastanak u vili Weiss trajao više od četiri sata, bitnih neslaganja zapravo nema, doznaje Vjesnik iz izvora bliskih Pantovčaku.

Razmatrajući dva prijedloga zakona o tajnim službama - Predsjednikov, točnije onaj iz redova UNS-a kojem je na čelu Tomislav Karamarko, te Vladin, traži se ravnoteža u raspodjeli ovlasti između šefa države i Vlade.

Posao je složen jer pregovarački timovi trebaju precizno dogovoriti odnose i ovlasti civilnih i vojnih sigurnosnih službi, tvrdi Vjesnikov izvor. Dodatno je osjetljiv i zato što se novim zakonskim prijedlozima ne mogu i ne smiju dirati ustavne ovlasti predsjednika države. Prema Ustavu, predsjednik države nadzire rad tajnih službi, imenuje i razrješuje njihove čelnike.

Problemi u pregovorima o zakonskim prijedlozima mogu nastati, kako doznajemo, zbog različitog tumačenja predsjednikovih ovlasti. Stoga se u prijedlozima koji se pripremaju treba točno razjasniti što bi te ovlasti značile. Zasad je, čini se, stav Vlade (prijedlog je sastavio zamjenik premijera dr. Goran Granić) da nadzor nad tajnim službama pripadne Vladi. Prema Karamarkovu prijedlogu, to bi bilo u predsjednikovoj ingerenciji, ali preko posebnog tijela koje bi bilo odgovorno Vladi.

Vjesnikovi izvori bliski Pantovčaku tvrde da je stajalište predsjednika Mesića jasno - on se ne može i ne namjerava odreći svojih ustavnih ovlasti vezanih uz tajne službe, svjestan činjenice da mu se to ne može uskratiti jer je Ustav jači od svih zakonskih i eventualnih podzakonskih akata.

Zasad sudionici ne mogu ni službeno niti neslužbeno prognozirati do kada bi pregovori mogli potrajati. Vjeruje se da neće potrajati duže od svibnja. Tada bi se, naime, Hrvatska trebala uključiti u sustav MAP-a, Akcijskog plana za članstvo u NATO-u. Zakonske reforme u preustroju obavještajne zajednice jedan su od preduvjeta za ulazak Hrvatske u MAP.

Tajne službe ne smiju, napominje Vjesnikov izvor, biti sustav za sebe, a predsjednik Mesić inzistira na njihovoj potpunoj depolitizaciji, kao što je to tražio i za vojsku.

Miroslava Rožanković