Svrha je boravka misije MMF-a u Zagrebu izvješće o provedbi postojećeg stand-by aranžmana koji istječe sredinom svibnja / Misija nema mandat pregovarati o novom programu, niti su u Vladi i HNB-u odlučili kakve bi obrise novi aranžman s MMF-om trebao imati, ali vodeće svjetske rejting agencije i brojni hrvatski ekonomisti smatraju da je on Hrvatskoj potreban

Javnosti je, međutim, ostalo nejasno hoće li se za najnovijeg Flickenschildova posjeta Hrvatskoj pokrenuti i razgovori o novom aranžmanu s tom institucijom te, ako hoće, o kojem bi se tipu programa razgovaralo. Naime, postojeći aranžman, sklopljen u ožujku prošle godine, istječe sredinom svibnja. Iako su podaci o mogućnosti razgovora o novom aranžmanu proturječni, informacija koju je za Vjesnik potvrdilo nekoliko relevantnih izvora kaže da se tijekom sadašnjeg posjeta službeno o tome neće razgovarati.

Istu nam je informaciju potvrdio i izvor blizak Vladi koji je želio ostati neimenovan. On tvrdi kako s ovim MMF-ovim izaslanstvom Zagreb i ne može pregovarati o novom programu. Osim što ono za to nema mandat, naime, prepreka je i to što u Banskim dvorima i Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) još nisu odlučili kakve bi obrise novi aranžman s MMF-om trebao imati. Poznato je jedino da su pojedini predstavnici vlasti u nekoliko navrata kazali kako ne bi željeli da i novi program s MMF-om bude stand-by aranžman, što mnogi, međutim, tumače samo kao pregovaračku taktiku.

Taj je aranžman s MMF-om, doduše, u velikoj mjeri zaslužan za relativno povoljan položaj koji Hrvatska trenutačno uživa u svjetskim financijskim krugovima, no pojedinci na Markovu trgu smatraju da je on svoju ulogu odigrao. Hrvatska je strana, čini se, posebno nezadovoljna time što joj detaljne odredbe tog ugovora u znatnoj mjeri sužavaju manevarski prostor.

Stand-by aranžmanom se do najsitnijih detalja određuju ne samo makroekonomski ciljevi koje hrvatske fiskalne i monetarne vlasti do određenog datuma moraju ostvariti, već se propisuje i način njihova ostvarenja. Stoga bi novi program s MMF-om trebao biti »labaviji«, tvrdi Vjesnikov izvor. U njega, dakle, ne bi trebalo unositi toliko kontrolnih točaka koliko ih je sadržano u postojećem, već bi trebao samo pokriti osnovne makroekonomske veličine, dok bi Vladi i HNB-u bilo prepušteno da sami odluče kako će ih i kada ostvariti. Takav bi program, tvrdi Vjesnikov izvor, odgovarao i MMF-u.

»Za sada nismo primili nikakav službeni zahtjev hrvatskih vlasti o nekom drugom tipu programa. Stoga pretpostavljamo da će i novi program biti stand-by, i to isto tako "aranžman predostrožnosti"«, ističe Norregaard. Lopticu, dakle, Međunarodni monetarni fond u ovom trenutku prebacuje na hrvatski teren, na kojem, pak, još ne znaju, ili ne žele javno reći, kako će je vratiti i kako će se postaviti u pregovorima s MMF-om.

Dodajmo tome da su se nedavno i vodeće svjetske rejting agencije, kao i brojni hrvatski ekonomisti izjasnili u korist sklapanja novog stand-by aranžmana ili barem nekog sličnog tipa programa s MMF-om. I jedni i drugi, naime, smatraju kako je proces fiskalne konsolidacije u Hrvatskoj daleko od završetka, što prijeti kako stabilnosti hrvatskoga gospodarstva tako i rejtingu zemlje.

Ekonomisti, pored toga, ističu i kako je ovo posljednja godina u kojoj će u Hrvatskoj biti moguće izvršiti neke krupnije rezove u domeni fiskalne politike. Iduća, 2003. je već predizborna godina, a tada će političari rezigniranim biračima veoma teško objasniti zašto se proračunske restrikcije moraju lomiti baš preko njihovih leđa. Novi bi stand-by aranžman, dakle, Hrvatskoj koristio kako izvana, tako i iznutra. Izvana bi ojačao njezinu poziciju na financijskim tržištima. Iznutra, pak, vladajućoj bi koaliciji novi stand-by mogao poslužiti kao dvojaki alibi: s jedne strane, biračima bi pokazao da je Vladin gospodarski program naišao na svjetsku potporu, dok bi, s druge strane, Banski dvori njime mogli mahati pred nosom nikada sitim proračunskim korisnicima kada se ovi usude tražiti veće proračunske transfere.

Možemo zaključiti jedino to kako će mnogo toga postati jasnije kada Flickenschildova misija završi svoj službeni posjet Zagrebu, tijekom kojeg će sasvim sigurno biti neslužbeno govora i o novom aranžmanu iako to u ovom trenutku nitko ne želi javno priznati. Tada će se vidjeti govore li MMF i hrvatska Vlada istim jezikom ili, pak, stoje medijske tvrdnje o zahlađenju odnosa među njima. Podsjetimo, u medijima se tvrdi da je Vladina najava početka gradnje autoceste od Zagreba prema Splitu te osnivanje dvaju novih (izvanproračunskih?) fondova - za zapošljavanje i poticanje regionalnog razvoja, u Međunarodnom monetarnom fondu naišlo na hladan prijam, jer prijeti fiskalnoj konsolidaciji Hrvatske. Ni u Zagrebu ni u zagrebačkom Uredu Međunarodnog monetarnog fonda, doduše, ne očekuju da će Flickenschildov pravorijek biti negativno intoniran za hrvatsku stranu, no nikad se ne zna.

Adriano Milovan