Vjesnik: 13. 02. 2002.
Milošević želi podijeliti krivnju
Svjedočenje bivših svjetskih političara donijelo bi novu dinamiku suđenju, smatraju stručnjaci, jer bi Haaški sud, prvi put nakon sukoba u bivšoj Jugoslaviji, bio mjesto na kojem se do detalja raščlanjuju događaji vezani uz raspad Jugoslavije i pojedinačne uloge u prošlih 10 godina
ZAGREB, 12. veljače - Najava Miloševićeve obrane da bi mogla pozvati svjedoke poput Billa Clintona, Douglasa Hurda ili Richarda Holbrookea pokušaj je da se relativizira Miloševićeva krivnja za rat u bivšoj Jugoslaviji i odgovornost podijeli na što više čimbenika, uključujući i tadašnje hrvatsko vodstvo.
Izvori bliski Haaškom sudu kazali su Vjesniku u utorak da se u optužnici protiv Miloševića jasno naglašava projekt »velike Srbije«, pa Milošević u svojoj obrani namjerava dokazati kako su na tom poslu mnogi radili zajedno i bili spremni prihvatiti njegove zamisli o »preuređenju« bivše Jugoslavije, uključujući i neke najviše hrvatske dužnosnike u to vrijeme. Hrvatski diplomatski izvori potvrdili su da Hrvatska dosad nije dobila ni jedan zahtjev za svjedočenje u slučaju protiv Miloševića.
Još nije poznato hoće li sudsko vijeće Haaškoga suda prihvatiti Miloševićev prijedlog, no sasvim je sigurno da eventualni poziv za svjedočenje neće razveseliti bivšeg britanskog ministra vanjskih poslova Douglasa Hurda ni bivšeg američkog mirovnog posrednika Richarda Holbrookea.
Bivši svjetski političari morali bi svjedočiti o vrlo neugodnim detaljima pregovora s Miloševićem i srbijanskim vodstvom iz vremena kad su ga smatrali ključnim čimbenikom za smirivanje stanja u regiji. Osim toga, javnosti je poznato da Douglas Hurd financirao školovanje djece srpskih političara u Velikoj Britaniji, a poznata su i dirljiva sjećanja lorda Davida Owena o opuštenim vikendima s obitelji Milošević.
Hoće li u Haag zaista doći Bill Clinton ili John Major ovisi o sudskom vijeću Haaškoga suda koje će, ako to Miloševićeva obrana zatraži, odlučiti jesu li ta svjedočenja relevantna za proces.
Iako dužnosnici Haaškog suda odbacuju optužbe da će se na ovom primjeru vidjeti je li Sud politiziran, već se previđa da će vlade velikih zemalja biti veoma teško nagovoriti da dopuste svjedočenje svojih bivših dužnosnika.
Haaški se sud baš ne može pohvaliti velikim brojem svjedočenja viših dužnosnika. Ako se izuzme svjedočenje britanskog časnika Boba Stewarta u slučaju Ahmići, od visokih dužnosnika dosad je svjedočio samo kanadski general MacKenzie.
Ipak, stručnjaci naglašavaju da bi eventualni pozivi za svjedočenje bivših visokih dužnosnika zapadnih zemalja bili pravi test za međunarodno pravo. Na konkretnom bi se primjeru vidjelo koliko su zemlje članice UN-a zaista spremne za suradnju, ali i za uspostavu i funkcioniranje stalnog kaznenog suda koji još nije uspostavljen najvećim dijelom zbog protivljenja SAD-a, jednog od najvećih promotora poštivanja ljudskih i manjinskih prava u svijetu. Sve zemlje EU-a deklarativno su prihvatile osnivanje t
og suda. Bivši američki predsjednik Bill Clinton u posljednjih je nekoliko sati svojeg mandata čak donio predsjedničku odluku o američkom pristanku na osnivanje stalnog kaznenog suda, ali nekoliko dana kasnije republikanci su to glatko odbili.Svjedočenje bivših svjetskih političara donijelo bi novu dinamiku suđenju, smatraju stručnjaci, jer bi Haaški sud, prvi put nakon sukoba u bivšoj Jugoslaviji, bio mjesto na kojem se do detalja raščlanjuju događaji vezani uz raspad Jugoslavije i pojedinačne uloge u pro
šlih 10 godina.»Vrlo je teško predvidjeti tijek suđenja. Haaški sud prvi put sudi bivšem predsjedniku jedne države. To je velik događaj za Sud i sve što se dogodi tijekom suđenja bit će presedan«, rekli su Vjesniku izvori bliski Haaškome sudu.
Bruno Lopandić