ZAGREB, 13. veljače - Nakon što su svi stranački čelnici petorke, uključujući i šefa SDP-a Ivicu Račana, proteklih dana progovorili i o mogućnosti prijevremenih izbora, ostalo je nejasno spominju li oni te izbore više kao prijetnju nekim »tvrdoglavim« koalicijskim partnerima. Ili su, možda, uvjereni da najavljeno raščišćavanje unutarkoalicijskih odnosa - prije svega razgovori vodstava SDP-a i HSLS-a - neće roditi novom slogom u petorci?

S tom smo dvojbom suočili visoke dužnosnike triju najvećih stranaka vladajuće ekipe. I, premda nitko od njih na izravno pitanje »prijete li« Hrvatskoj prijevremeni izbori nije odgovorio potvrdno, ipak su se donekle ogradili riječima: »Izbora neće biti - što se naše stranke tiče«! Time su ostavili prilično velik prostor za »izbornu soluciju« za koju bi, naravno, »krivci« bili »oni drugi«.

Igor Dragovan, glavni tajnik SDP-a, u prvi je mah u razgovoru za Vjesnik otklonio mogućnost skorih izbora. »Što se socijaldemokrata tiče, građani neće ubrzo na birališta«, poručuje Dragovan. Naš je cilj, objašnjava, kvalitetno završiti reforme koje je koalicijska vlast i obećala biračima. Ne osporava postojanje »određenih problema u funkcioniranju petorke«, kako uvijeno naziva krizu koja dulje potresa koaliciju. Ali, uvjeren je da »problemi nisu tako zabrinjavajući da bi se danas moralo razmišljati o prijevremenim izborima«.

A što je s kadrovskim promjenama u Vladi koje najavljuje HSLS? Dragovan odgovara da SDP-u »kadroviranje« nije prioritet. »O kadrovskim pitanjima možemo razgovarati tek nakon dogovora o tome kako će Vlada do kraja mandata ispuniti preuzete obveze«, poruka je glavnog tajnika SDP-a.

I potpredsjednik HSLS-a Joško Kontić vjeruje da ove godine neće biti izbora. Vjeruje, kaže, da će kod svih partnera prevladati odgovornost prema građanima koji su im dali povjerenje. »Što prije se pet čelnika, a ne samo Račan i Budiša, treba dogovoriti o tome kako da koalicija i Vlada bolje funkcioniraju. Poštujući stanovitu samostalnost svake stranke - što je zajamčeno i koalicijskim ugovorom - trebaju postići dogovor o zajedničkoj platformi za nastavak suradnje«, govori Kontić.

Koji je to minimum oko kojeg bi se svi partneri mogli okupiti? »HSLS će ponuditi svoje prijedloge i saslušati prijedloge ostalih. Vjerujem da se može postići optimalan način suradnje koji će omogućiti i bolje funkcioniranje vlasti, ali u okviru kojeg će i stranke zadržati potrebnu razinu samostalnosti u cijelom nizu pitanja, uključujući i kadrovska«, odgovara.

Na poruku iz SDP-a da se o kadrovima može razgovarati tek kad HSLS jasno kaže podržava li i dalje program Vlade, Kontić uzvraća da nema ništa protiv toga. »I HSLS će pitati svoje partnere stoje li oni još uvijek iza programa ove vlade. HSLS taj program podržava i nije od njega odstupio ni u jednoj bitnoj stvari, pa ni kad je u pitanju suradnja s Haagom - onako kako ju je Vlada definirala u poznatih 13 točaka«, tvrdi Kontić, naglašavajući: »Nemam ništa protiv toga da se partneri o temi kadrova izjasne na kraju. Ali, taj dio razgovora podrazumijeva da svaka stranka odlučuje o svojim kadrovima u okviru dogovorenih postotaka«.

Potpredsjednik HSS-a Luka Trconić ne želi vjerovati da se u koaliciji neće naći dovoljno političke mudrosti i spremnosti za dogovor, koji bi omogućio da ova vlast do kraja mandata ostvari ono što je i obećala biračima. »Nadam se da su i naši partneri spremni uskostranačke interese malo potisnuti u korist općih, kao što je to dosad radio HSS«, kaže Trconić.

Međutim, Trconić odbacuje i pomisao na to da se partneri na sljedećim sastancima »dogovore samo forme radi, samo zbog mira u kući«. »Ovako neorganizirano koalicija više ne može funkcionirati. Zato HSS predlaže da se ubuduće nijedna odluka nacionalnog značaja i nijedan veliki Vladin projekt ne mogu donijeti a da se prethodno svi o tome ne usuglasimo. To je minimum oko kojeg se jednostavno moramo dogovoriti«, decidiran je Trconić.