Novi list: 15. 02. 2002.

ANSA: O MILOŠEVIĆU, IZETBEGOVIĆU I TUĐMANU

Protagonisti balkanskih ratova

Slobodan Milošević, na suđenju u Haagu radi ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, bio je apsolutni protagonist balkanskih ratova devedesetih godina ali je imao i dva istaknuta nositelja drugih glavnih uloga u Hrvatu Franji Tuđmanu i bosanskom muslimanu Aliji Izetbegoviću.

Slobodan Milošević, srpski, a potom jugoslavenski, predsjednik, odgovoran za balkanske ratove devedesetih godina, politički se rodio na Kosovu gdje je od mjesne srpske manjine dobio pravi mandat za provedbu politike ekspanzije koja bi ostvarila stari san o velikoj Srbiji. No isto Kosovo deset godina kasnije pokazalo se grobnicom njegovih snova o veličini, a NATO-ova bombardiranja bili zadnji čin njegova političkog i osobnog sloma. Tijekom deset godina Milošević je sa četiri izgubljena rata (Slovenija, Hrvatska; Bosna i opet Hrvatska) uspio potpuno razbiti Jugoslaviju i svesti je na malu republiku koju čine Srbija i Crna Gora. S UN-ovom upravom na Kosovu i ova južna pokrajina s albanskom većinom zapravo je izuzeta iz suvereniteta Beograda.

Hrvat Tuđman, u Titovim vremenima istaknuti komunistički dužnosriik, general i vojni povjesničar, bio je poglavito pravi tumač u pravom trenutku onog hrvatskog nacionalizma koji je prožimao 'društvo', a posebice vojne snage, sve od stvaranja jugoslavenskog kraljevstva 1921.. Nacionalizma koji se iskazao posljednji put prije neovisnosti u takozvanom 'zagrebačkom proljeću' početkom sedamdesetih godina. 1967., Tuđman je bio isključen iz partije radi 'nacionalističkog zastranjivanja' a 1972. je bio osuđen na dvije godine zatvora. Izabran je za državnog poglavara s 56 posto glasova 1992. nakon odcjepljenja Hrvatske od Beograda, a bio je ponovno izabran pet godina kasnije. Elegantan i tašt, običavao se nazivati 'hrvatskim Georgeom Washingtonom'. Na zapadu je bio optužen za nepriznate simpatije spram prošlog profašističkog režima ustaša Arite Pavelića.

No Tuđman je pokazao i znatne političke i diploimatske sposobnosti kojima je dodavao, kada je htio, dobru dozu cinizma kao kada je na jelovniku restauranta nacrtao crtu koja je na pola dijelila grub nacrt granica Bosne, ponudivši zemljovid svojem susjedu, vječnom prijatelju-takmacu Slobodanu Miloševiću. Umro je od raka između 9. i 10. prosinca 1999.: .

Bosanski musliman Alija Izetbegović, bio je duša muslimanskog otpora-agresiji bosanskih Srba i troipolgodišnjoj opsadi Sarajeva. No još tijekom Drugog svjetskog rata mladi Izetbegović, rođen 1925. u Bosanskom Šamcu, pretpostavio je svoju islamsku vjeru zajedničkoj borbi protiv nacističkog napadača. Bio je optužen da se borio u jednoj paranacističkoj skupini, i na kraju rata 1946. uhićen je i osuđen na tri godine zatvora stoga što je bio član 'mladih muslimana'. 1983. ponovno mu je suđeno pod optužbom za 'ekstremizam'. Bio je osuđen na 14 godina zatvora, a odslužio je šest. 1990. sa 60 godina, osnovao je Stranku demokratske akcije (SDA) s kojom je dobio, prve višestranačke izbore u Bosni čiji je postao predsjednik.

Tijekom rata (1992.-1995.) organizirao je očajnički otpor i protiv svih predviđanja uspio je spasiti Bosnu od podjele. Ponovno je izabran za predsjednika 1996., a u tročlano predsjedništvo izabran je dvije godine kasnije.”