»Paket zahtjeva« što će ga Budiša u srijedu istresti pred četiri koalicijska lidera sadrži zahtjev za konsenzusom i time outom pri odlučivanju te promjenu koalicijskog sporazuma

ZAGREB, 17. veljače – Ono što je Dražen Budiša govorio tijekom unutarstranačke kampanje, što je, potom, prihvaćeno na saboru HSLS-a kao zajednički program stranke, a konačno operacionalizirano na sjednici Malog vijeća, s tim se u srijedu dolazi pred premijera Račana i čelnike ostale tri koalicijske stranke. Što, dakle, sadrži Budišin »paket zahtjeva«? On traži promjenu načina odlučivanja u petorki, odnosno napuštanje sustava preglasavanja koji ide na ruku najjačoj stranci - SDP-u te uvođenje konsenzusa. Prema koalicijskom sporazumu, ako se partneri ne mogu složiti o nekom bitnom pitanju ili projektu, pristupa se glasovanju, pri čemu stranke imaju onoliko glasova koliko su osvojile saborskih mandata. Odlaskom IDS-a, omjer snaga dodatno je poremećen.

Budući da su i ostale stranke, posebno HSS i LS, nezadovoljne načinom odlučivanja, može se pretpostaviti da će taj zahtjev biti prihvaćen. Ali, on neće bitnije promijeniti činjenicu da je SDP najjača stranka, s najviše glasova u parlamentu i s najvećim političkim utjecajem. Tu će se činjenicu pokušati zato dodatno amortizirati još jednim Budišinim zahtjevom: traženjem time outa pri donošenju konačnih odluka kako bi stranke imale vremena proučiti što Vlada predlaže. Budući da je stručna i politička javnost uglavnom loše ocijenila prijedlog o uvođenju veta, kojim bi tri stranke mogle zaustaviti projekt s kojim se ne slažu, Budiša je od njega odustao.

Jedno od važnijih mjesta u »političkoj platformi« kojom u srijedu HSLS dolazi pred partnere je i »ministarsko pitanje«. U koalicijskom sporazumu nema odredbe koja daje strankama pravo mijenjati ministre. Budiša će predložiti da se strankama to pravo dade i da se ta odredba precizno navede u promijenjenom koalicijskom sporazumu. Naravno da premijeru time neće biti uskraćeno pravo da sam zatraži smjenu određenog ministra, ali on ne bi mogao dovesti u pitanje političku volju jedne stranke koja sudjeluje u vlasti. Predsjednik HSLS-a postavit će, osim tih kratkoročnih, i neke dugoročne ciljeve. Jedan od tih je i zahtjev da se ukinu potpredsjedničke dužnosti u Vladi i smanji broj ministarstava. Kako se to ne može učiniti bez promjene Zakona o Vladi i poslovnika o radu užeg kabineta, taj će se posao produžiti. Ipak, predstavnici HSLS-a drže da bi se mogao obaviti do kraja mandata.

Kad se na sastanku čelnika petorke raščiste ta načelna pitanja o novome modelu funkcioniranja koalicijske vlade, na red će doći kadrovska pitanja. Većina članova HSLS-a smatra da se pregovaranje neće otegnuti u nedogled, jer svi su nezadovoljni i svima je u interesu pronaći prihvatljiva rješenja. Ipak, ima i onih koji su uvjereni da će se pregovaranje razvodniti, da ulazimo u tzv. plutajuće stanje u kojem ništa nikoga ni na što neće obvezivati i u kojem će se rasprave svoditi na tehnička, umjesto na politička pitanja.