Za razliku od čelnika HDZ-a BiH, koji su po povratku u Mostar ustvrdili da je na zagrebačkom sastanku »postignuta suglasnost oko bitnih pitanja koja se tiču položaja hrvatskog naroda u BiH« i da je Zagreb odbacio stajališta pojedinih dužnosnika iz Sarajeva vezana za najnovije ustavne promjene u BiH, iz SDP-a BiH istaknuli su kako »na takvim sastancima ne treba očekivati nazočnost SDP-a« jer zagrebački sastanak »vraća u neku blažu formu devedesete«. SDP-ov šef Zlatko Lagumdžija, kako kaže glavni tajnik bosansko-hercegovačkog SDP-a Miro Lazović, nije se usprotivio odlasku predstavnika te stranke u Zagreb i pozdravlja sve dobre namjere susjeda, »ali smatramo da mi samo unutar BiH možemo na pravi način rješavati naše stvari«.

HDZ-ov glavni tajnik Josip Merdžo ustvrdio je, pak, kako izostanak SDP-a BiH predstavlja zapravo »poruku bosansko-hercegovačkim Hrvatima da u SDP-u ne mogu očekivati svog zaštitnika«, uz dodatak kako se čini da je to »trajno opredjeljenje vlasti u Sarajevu koja zazire od bilo kakvog angažmana Zagreba, pa i kada su gotovo jednake političke opcije na vlasti u dvjema državama«.

Posebno oštre kritike, uz SDP, najjačeg člana vladajuće Alijanse, iznio je, zanimljivo i Izetbegovićev SDA. Za Izetbegovićeva nasljednika u fotelji prvog čovjeka najjače muslimanske stranke u BiH Sulejmana Tihića, posjet Zagrebu »asocira na vrijeme Franje Tuđmana i svega lošeg što se događalo tada, podsjeća na ružno i na razgradnju BiH«. Tihić svoje »asocijacije« ničim detaljnije ne pojašnjava, osim krutog stajališta o »zatvaranju granica«, odnosno tvrdnji da se »političke stranke u BiH trebaju dogovarati i rješenja tražiti u okviru BiH i institucija BiH«, ne ulazeći uopće u tijek, sadržaj ili zaključke zagrebačkog sastanka. Lider SDA ne propušta, međutim, upozoriti Republiku Hrvatsku, odnosno Račanovu vladu da kao potpisnica Daytonskog sporazuma »ima određene obveze i prava, ali u skladu sa Sporazumom, a ne samo izvlačenjem Hrvata i utjecajem na politiku i stanje preko njih«.

Uz zagrebački sastanak, »drastično miješanje u unutarnje poslove BiH« u Sarajevu sve češće vide i u nekim istupima hrvatskih političara, poput nedavna Tomčeva u Turskoj, kada je pozvao Tursku da se uključi u kreiranje ustavnih rješenja u BiH. Za Sejfudina Tokića, predsjedavajućeg Doma naroda parlamenta BiH, (i) to su »manire iz prošlih vremena, za koje smo mislili da su odlaskom Tuđmana i HDZ-a s vlasti postale stvar prošlosti«.