Ubuduće će sudac pojedinac presuđivati u prvostupanjskom postupku za kaznena djela za koja je propisana novčana ili zatvorska kazna do pet godina

Uloga porotnika u sudskim procesima u većini slučajeva shvaćena je kao element ravnoteže u objektivnosti odlučivanja, no treba istaknuti da najavljeno ukidanje porotnog suđenja u prvom stupnju zakonski i nije toliki novitet. Naime, postojeći Zakon o sudovima koji utvrđuje djelatnosti i nadležnost sudova, podrazumijeva da u prvom stupnju za djela za koja je propisana novčana ili zatvorska kazna do tri godine sudi sudac pojedinac. Izmjenama zakona ti će uvjeti ubuduće važiti u kaznenim djelima za koja je zapriječena zatvorska kazna do pet godina, a razlog tih izmjena jest usklađivanje domaćeg zakonodavstva s europskim zakonodavstvom, a uzor je, konkretno, bio talijanski model.

l U procesuiranju kaznenih djela za koja zakon propisuje novčanu odnosno zatvorsku kaznu do pet godina, samostalnim odlučivanjem suca pojedinca trebala bi biti podignuta razina odgovornosti naših sudaca — pojasnio nam je pomoćnik ministrice pravosuđa u Upravi za kazneno pravo Dubravko Palijaš. On je istaknuo kako se na taj način nastoji bitno pospješiti postupanje u području lakšeg kriminaliteta, a vođenje postupaka na taj način ekonomičnije je i brže, za razliku od dosadašnje prakse kada su se postupci odugovlačili zbog nedolaska porotnika.

Promjena funkcionalne nadležnosti sudova do koje će doći izmjenama zakona podrazumijeva i provođenje skraćenog postupka u slučajevima koji su u nadležnosti suca pojedinca. Zbog rekonstrukcije postupka, zakonskim izmjenama u tim slučajevima predloženo je i snimanje tijeka glavne rasprave, no Ministarstvo pravosuđa dodatnim podzakonskim aktima trebalo bi urediti uvjete kojima bi se onemogućila zlouporaba tih snimaka. U određenim situacijama radi se i na oslobađanju suca od izrade pisane presude.

Pomoćnik Palijaš nam je objasnio da su iznimka kaznena djela sa smrtnom posljedicom za koja je obavezno sudsko vijeće, odnosno sudac i dva porotnika. Što se pak tiče postupaka koji se vode kada je kazneno djelo počinjeno na štetu djeteta ili maloljetne osobe, obvezno je porotno suđenje, s tim da porotnici moraju biti specijalizirane osobe, odnosno pedagozi, defektolozi ili psiholozi, i to različitih spolova.

Tina DISOPRA

Jedan od najvećih noviteta u zakonskim izmjenama vezanim uz postupke na općinskim sudovima koji se vode protiv počinitelja kaznenih djela za koja je najveća zapriječena zatvorska kazna deset godina, svakako je mogućnost donošenja presude na pripremnom ročištu. U tom slučaju obrana i optuženi predlažu tužiteljstvu izricanje novčane kazne umanjene do jedne polovice, odnosno kaznu zatvora smanjenu do jedne trećine, nakon čega slijedi nagodba između obje strane i donošenje presude. Model donošenja presude na pripremnom ročištu preuzet je iz talijanskog procesnog sustava