ZAGREB, 22. veljače - Najavljena reforma pravosuđa u Hrvatskoj formalno je počela 4. siječnja na konferenciji za novinare na kojoj su ministrica Ingrid Antičević-Marinović i njezini suradnici jasno dali do znanja da kreću u borbu protiv sramotnih milijun i tristo tisuća zaostalih spisa u sudačkim ladicama. Bio je to i jedini javni signal da se u tom smislu nešto zbiva. Zar Ministarstvu pravosuđa ne treba i javna pomoć u reformskim zahvatima, pitali smo zamjenika ministrice Miljenka Kovača.

»Reforma je nešto novo, a ovo što mi radimo je pokušaj da za novosti pripremimo teren. To znači, da se sucima omogući da se riješe 1,3 milijuna zaostalih predmeta i da se to učini na optimalnoj profesionalnoj razini. Za te ciljeve, bolje funkcioniranje sudskih vijeća i podizanje kvalitete pravosuđenja, ne treba nam neka posebna javna podrška. A pošteno govoreći, ni medijima u tom smislu nismo previše zanimljivi«, kaže Kovač.

Nakon što su se suci žestoko bunili zbog izmjena u Zakonu o sudovima, prema kojima su provjere znanja bile redovita godišnja pojava za najmlađe i povremenost za starije suce, ta je praksa ipak zaživjela. Prvi su put izabrani suci podvrgnuti takvim provjerama svake od prvih pet godina staža, a njihovi stariji kolege na takve ispite idu svake tri godine. Ispitna komisija su njihovi kolege u sudačkim vijećima pojedinih sudova.

»Reformski su zahvati najočitiji«, naglašava Miljenko Kovač, »u nekoliko zakonskih promjena. Ocjenjujem da su najdublji zahvati u zakonima o nasljeđivanju, te parničnom i kaznenom postupku. Po prvom propisu, kompletan ostavinski postupak prelazi u ovlasti javnih bilježnika, osim u slučaju spora, kad suci i dalje odlučuju o pravima stranaka. Parnični postupak - a čini oko 80 posto ukupnih sudskih predmeta - nastojat će se ubrzati dvjema novostima. Prva, u prvoj fazi postupka, sve će stranke morati sudu iznijeti sve svjedoke i dokaze u prilog svog pravnog interesa; i druga, isključena je mogućnost iznošenja novih dokaza u žalbenom postupku. To bi trebalo spriječiti manipulaciju postupovnim pravima stranaka koja se do danas obilato koristila u civilnim predmetima«.

Kovač nadalje navodi ukidanje porotnoga suđenja u kaznenim predmetima na općinskim sudovima. Sudac pojedinac odlučuje za sva kaznena djela za koja je moguće dosuditi do pet godina zatvora. Porotu može isključiti sporazum stranaka (obrane i tužiteljstva) i za kaznena djela za koja se može dosuditi i više od pet godina zatvora. I treće, ubrzanju postupka treba pomoći i rješenje prema kojem je moguće voditi skraćeni postupak za kaznena djela do pet godina zatvora.

Krajem veljače će, financirano na te načine, u Hrvatsku stići kompletna informatička oprema za USKOK, a odmah potom će se započeti s informatizacijom sudskih registara i zemljišnih knjiga.

Tek na kraju reforme, dodaje Miljenko Kovač, na dnevni će red doći promjene u mreži sudova. Sadašnje stanje naziva iracionalnim. Ono je posljedica toga što se ne zna koliko sudaca i sudova treba, gdje i kakvih. Upravo se dovršenjem osnivačkih poslova u Velikoj Gorici i Virovitici privodi kraju načelo Milana Vukovića, bivšeg predsjednika Vrhovnog suda, o »po jednom županijskom sudu u 21 županiji«.