Vjesnik: 26. 02. 2002.
Zabranom »Latinice« Ulaga-Valić upala u dubok glib politike i učinila ono što je zamjerala Denisu Latinu
GOJKO MARINKOVIĆ
Samo sedam dana nakon preuzimanja dužnosti glavna urednica Hrvatske televizije Jasna Ulaga-Valić odlučila se na najnepopularniju mjeru u novinarstvu - zabranu, odnosno skidanje s programa »Latinice« koja je najavljena s temom Treba li nam zakon o deustašizaciji. Mirko Galić mudro je slučaj komentirao, an pasan, rečenicom: »Direktorovo je da direktuje, a urednikovo da uređuje«.
Novinari, a pogotovo oni koji su imali prigodu pogledati spornu emisiju, ocijenili su »Latinicu« kao temu koju ne treba zaobilaziti, jer problem doista postoji. Glavni je krivac nađen u profesionalno-organizacijskom kaosu koji vlada na Hrvatskoj televiziji, što je možda najbolje definirao predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva Dragutin Lučić.
U svom priopćenju, na koje je bio prisiljen, kako sam kaže, zbog nepreciznosti i trganja njegovih izjava iz konteksta, što podosta govori i o stanju našeg novinarstva uopće, Lučić kaže:
»Neemitiranje sporne "Latinice" najgore je rješenje za autora, urednika i javnost. Procjenjujem da je najnoviji "slučaj" rezultat loše organizacije posla na HRT-u, osobito ako se zna da su se tako važne odluke morale donositi takoreći u "pet do dvanaest". Profesionalno je nedopustivo da autor otklanja poziv da sudjeluje u donošenju uredničke odluke o svom autorskom uratku. Zauzimam se i zauzimat ću se za to da se sporna "Latinica" prikaže javnosti uz primjerenu dodatnu raspravu.«
Nitko od novinara i predstavnika struke nije doveo u pitanje zakonsko i profesionalno pravo glavne urednice da odlučuje o programu, pa onda i »bunkerira« čitave emisije, ali osjetio se blag, a ponekad i otvoren strah od nove cenzure, od podobnosti koju, ovaj put, ne bi nametale političke stranke, ili vladajuća struktura nego političko-moralno-profesionalni svjetonazor glavne urednice.
Političari su manje-više bili suzdržani, osim IDS-a, čiji je potpredsjednik Damir Kajin skidanje "Latinice" proglasio više nego skandaloznim i ispod svakog demokratskog opredjeljenja.
Nešto slično nije bilo moguće ni za vrijeme HDZ-a - ustvrdio je IDS-ov saborski zastupnik. Način na koji je skinuta »Latinica« podsjeća na vrijeme kad je HRT objavljivao smrt nekog člana Politbiroa, a s takvom politikom HTV-a OSCE nikad neće napustiti Hrvatsku, niti će Hrvatska u Europu.
»Latinica« je tako - prisjetimo se što se sve događalo poslije emisije o pravosuđu i prije toga s filmom »Oluja nad krajinom« - definitivno dobila političke repove, zorno pokazujući koliko je tanka linija između novinarstva i politike.
No s političkim je govorom počela upravo Jasna Ulaga-Valić. Komentirajući navodno jedinu spornu rečenicu iz emisije iz reportaže Elizabete Penić o tome kako je »zloglasni Tuđmanov režim dokazao u bespućima povijesne zbiljnosti da se koncentracijski logori još doimaju kao ljupko rješenje manjinskog pitanja«, upala je u zamku politikantstva i kontradiktornosti.
Tvrdila je tada kako »novinarski kodeks ne dopušta novinaru da iznosi svoje eksplicitne političke ocjene i sudove nego na temelju objektivnih informacija treba omogućiti gledateljima stvaranje vlastitih stavova«.
Tu je svoju ocjenu gradila na jednom jedinom pridjevu (zloglasan).
Prvo, takvo nešto nije zapisano u Kodeksu časti hrvatskih novinara, to jest Jasna Ulaga-Valić navukla je na svoju stranu ono što u Kodeksu zaista piše.
A piše: »Polazeći od načela da su u demokratskom društvu javna glasila slobodna, samostalna, istraživačka i otvorena za različita mišljenja, novinar za svoj rad snosi odgovornost pred javnošću, zakonom i pred profesionalnom organizacijom.
Iznošenjem samostalnoga i kritičkog stava u traganju za istinom kao osnovnim načelom u profesionalnom radu, novinar aktivno sudjeluje u stvaranju javnog mnijenja i kolektivnom rasuđivanju o stvarima koje se tiču svih.«
Možda je novopečena neiskusna urednica našla uporište za svoje stavove u odredbi Kodeksa u kojoj se kaže da »novinar kao i svaki građanin ima pravo na svoje političko opredjeljenje i angažiranje«, a onda dodaje: »U svom djelovanju on poštuje profesionalnu distancu prema aktualnim zbivanjima, što je jedan od uvjeta za objektivno, profesionalno izvještavanje o
događajima«.Tu je, međutim, ponajprije riječ o pravu novinara na političko djelovanje, pa i u političkim strankama, ili na kandidiranje na izborima, iako je praksa HND-a da takvim kolegama i kolegicama zamrzava članstvo, a ne o a priori zabranjivanju prava
na stav.Sve to neodoljivo podsjeća na onu veliku polemiku o prvom prijedlogu zakona o HRT-u kada se zabranjivalo pravo na komentar, jer je to, tobože, nedopustivo na javnoj televiziji.
Takav način razmišljanja zapravo novinarstvo zamišlja kao puko prenošenje činjenica, pretvara novinara u »press workera« i ubija svaku osobnost, bez čega pravoga novinarstva i nema.
Uostalom, kad bi netko stvarno i pokušao novinare svesti samo na posrednika informacije bio bi to uzaludan posao, jer najobičniji izvještaj s nekog skupa svaki će novinar prezentirati drukčije, određujući prema svom kriteriju što je bilo važno. Pravu novinara da misle jedino bi se moglo doskočiti tako da se sve prepusti Hini, kao što su to nekad marljivi društveno-politički radnici činili s Tanj
ugom.Ali Jasna Ulaga-Valić nije ostala samo na tome nego je upala u još dublji glib politike - izjavom da »sporna "Latinica" dovodi u pitanje temelje hrvatske države, putem MORH-a, HV-a, do običnih građana«. Time ne samo da je amnestirala Latina i Elizabetu Penić nego i pokazala da joj političko mišljenje nije strano i razotkrila gdje se svrstava.
»Novinarska pravila bi trebala biti poznata. Ja sam glavna urednica i želim ih provoditi. Ako nećete sa mnom surađivati, sami sebi režete granu na kojoj sjedite«
- još je jedna "biser" izjava glavne urednice HTV-a, koja pokazuje nepoznavanje posla koga se prihvatila.Jest da je ona glavnokomandirajuća, ali njeni podčinjeni ne sjede na njenoj grani nego ona na njihovim granama, dakako, ako shvaća da je vođenje tako složenoga organizma, kao što je televizija, ipak kolektivni čin.
Najave iz ranijih intervjua »sve vas bum smijenila« za sada su se ostvarile samo kad je riječ o Velimiru Đuretiću, a od novih, i to samo privremenih, imenovan je Nikola Kristić.
Prema posljednjim informacijama, Jasna Ulaga-Valić odlučila je ipak emitirati spornu »Latinicu«. Nakon poduljeg je razgovora našla zajednički jezik s Denisom Latinom, a »grešni jarac« nađen je u Đuretiću, koji joj je navodno sapunao dasku, jer ono što je u spornoj »Latinici« rečeno i nije tako strašno.
Zar je doista trebalo toliko galame, bruke i diletantizma da se shvati da jedna televizijska emisija ne može dovesti u pitanje temelje hrvatske države?
Autor je slobodni novinar iz Zagreba